Leksikografski zavod Miroslav Krleža na hrvatskoj je petostoljetnoj leksikografskoj tradiciji sagradio djelo koje može stajati uz bok najvećim europskim i svjetskim leksikografskim ostvarenjima. Osnovan je 5. listopada 1950. kao znanstvena ustanova za enciklopedijsku i leksikografsku djelatnost i jedina je hrvatska institucija koja se sedamdeset godina sustavno bavi leksikografijom. Utemeljitelj i idejni tvorac Zavoda bio je hrvatski književnik, leksikograf i erudit Miroslav Krleža koji je okupio suradnike iz svih znanstvenih područja i pokrenuo enciklopedijsko-leksikografsku djelatnost unutar modernoga hrvatskog društva. Nositelj poslova u djelatnosti leksikografije i enciklopedike od interesa za Republiku Hrvatsku, Zavod je izdao više od 400 svezaka enciklopedija, rječnika, leksikona i drugih izdanja koja su važan prinos održavanju i podizanju hrvatskoga intelektualnoga standarda. Izdanja Zavoda tradicionalno su pouzdana i na prepoznatljiv način tumače činjenice iz hrvatskoga naslijeđa i društvene zbilje.

Međunarodni znanstveni skup Enciklopedika 2020 – dosezi i izazovi, organiziran u povodu obilježavanja 70. obljetnice osnutka Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, održan je 15. i 16. listopada u velikoj zavodskoj dvorani i paralelno online. Na skupu su znanstvenici i stručnjaci iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Italije, Mađarske, Njemačke, Poljske, Sjedinjenih Američkih Država, Srbije, Španjolske i Hrvatske razmijenili iskustva i rezultate svojih istraživanja. Skup je otvorio i prigodnim riječima okupljene pozdravio glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda dr. sc. Bruno Kragić, a uvodno izlaganje održao je dr. sc. Filip Hameršak, član Ravnateljstva Zavoda i pomoćnik glavnoga urednika Hrvatskoga biografskog leksikona.

Leksikografski zavod osnovan je 5. listopada 1950. kao znanstvena ustanova za enciklopedijsku i leksikografsku djelatnost. Utemeljitelj i idejni tvorac Zavoda bio je hrvatski književnik, leksikograf i erudit Miroslav Krleža koji je okupio suradnike iz svih znanstvenih područja i pokrenuo enciklopedijsko-leksikografsku djelatnost unutar modernoga hrvatskog društva. Osnivanje Zavoda Krleža je mogao ostvariti u Zagrebu, gdje je već postojala jaka leksikografska tradicija i neposredno radno iskustvo na Hrvatskoj enciklopediji (1941–45) koje je glavni urednik Mate Ujević postao Krležinim pomoćnikom.

Mrežno izdanje Hrvatskih egzonima nastavak je rada na popisivanju, obrađivanju i usustavljivanju hrvatskih prilagođenica, tj. zemljopisnih imena stranih zemljopisnih objekata koja se razlikuju od izvornih imena. Prvi je to sustavno leksikografski obrađen i javno dostupan popis hrvatskih egzonima. Njegova je svrha prezentiranje sjedinjenih, dopunjenih i osvježenih sadržaja iz dvaju tiskanih izdanja, Hrvatskih egzonima I. i Hrvatskih egzonima II., te omogućivanje mrežnoga pretraživanja prilagođenica i njihovih atributa.