Dana 13. srpnja u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža predstavljen je drugi svezak Hrvatske tehničke enciklopedije (HTE), djela koje prvi put na jednom mjestu donosi znanja o hrvatskoj tehnici, njezinoj povijesti i sadašnjem stanju, dajući presjek bogate hrvatske tehničke i industrijske baštine. Projekt se odvija u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU) i Akademijom tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ).

Enciklopedija dolazi usporedno u mrežnome (tehnika.lzmk.hr) i tiskanom izdanju, od kojih je potonje predviđeno u četiri sveska posvećena zaokruženim tematskim cjelinama. Prvi svezak izašao je iz tiska u prosincu 2018. Drugi svezak HTE obrađuje tehničke i biotehničke discipline: kemijsku, prehrambenu, tekstilnu, grafičku tehnologiju i biotehnologiju, rudarstvo i metalurgiju, te s tim područjem usko povezane discipline, farmaceutsku i drvnu tehnologiju te poljoprivrednu tehniku, kao dijelove farmacije, šumarstva i agronomije.

Kako je i najavljeno, u sklopu Festivala povijesti Kliofest, u četvrtak 19. svibnja u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici od 14.45 do 15.45 sati održana je tribina u organizaciji Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža »Prošlost kroz živote i djela pojedinaca – u povodu 9. sveska Hrvatskoga biografskoga leksikona (Lo-Marj)« na kojoj su uz moderaciju pomoćnika glavnog urednika Ive Mandušić i Filipa Hameršaka sudjelovali renomirani povjesničari i dugogodišnji suradnici HBL-a Teodora Shek Brnardić, Stanko Andrić i Stjepan Matković (posljednja dvojica i članovi Uredničkoga vijeća) te Karlo Radečić, nedavno priključeni član Uredništva, zadužen za pisanje članaka iz biologije i drugih struka.

Posljednjih nekoliko godina sve su zamjetniji medijski napisi o 5. svibnja kao Danu hrvatske leksikografije. Riječ je zapravo o prihvaćanju neformalne inicijative što ju je još 1999. iznio akademik Dalibor Brozović, glavni urednik Hrvatske enciklopedije, odabravši upravo 5. svibnja te godine za predstavljanje prvoga sveska toga izdanja. Dovršena 2009. jedanaestim sveskom (glavni urednik Slaven Ravlić), Hrvatska enciklopedija prerasla je potom u mrežno izdanje što se neprestance osuvremenjuje i proširuje (danas pod glavnim uredništvom Bruna Kragića). No, 5. svibnja simbolička je poveznica i s njezinom prethodnicom, nedovršenom Hrvatskom enciklopedijom glavnoga urednika Mate Ujevića (pet svezaka, do slova E, tiskano 1941–1945).

U sklopu Noći knjige, koja se ove godine održava od 22. do 25. travnja, pokrenute na inicijativu Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore i udruge Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, od 22. do 30. travnja održat će se i prodajna akcija Knjiga svima i svuda. Noć knjige organizira se jedanaestu godinu zaredom u povodu Svjetskoga dana knjige i autorskih prava (23. travnja) te Dana hrvatske knjige (22. travnja).

I Leksikografski zavod priključuje se projektu te u svojoj knjižari u Frankopanskoj 24 organizira prigodnu prodaju enciklopedija, leksikona, atlasa i ostalih izdanja po sniženim cijenama i uz posebne sajamske pogodnosti.

U srijedu 22. prosinca u galeriji Lexart (ulaz iz Frankopanske ulice br. 22–24) otvorena je izložba »Znanje, slika, kultura – enciklopedije pune života«. Pripremljena u organizaciji Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, u povodu 70. obljetnice njegova osnutka, 40. obljetnice smrti Miroslava Krleže i 120. obljetnice rođenja Mate Ujevića, bogato ilustrirana izložba predstavlja dojmljivu šetnju kroz povijest hrvatske i svjetske leksikografije, objašnjava kako nastaje enciklopedija i razlaže mnogobrojna na njoj angažirana zanimanja, među kojima su neka razvojem tehnologije pripreme, obradbe teksta i ilustracija te tiska nestala, odnosno zamijenjena su novima.

Djelo Leksikografskoga zavoda, i moderne hrvatske enciklopedike uopće, stotine su opsežnih knjiga, desetci svezaka časopisa i drugih manjih publikacija, mnoštvo zasebno tiskanih zemljovida, kataloga, plakata i letaka, a u novije doba i nemalo izvornih digitalnih odnosno digitaliziranih izdanja, pa popis zavodskih edicija, tiskan 2015., obaseže čak 70 stranica.