Svemirske letjelice namijenjene su letu izvan Zemljine atmosfere, to jest u Zemljinoj orbiti, Sunčevu sustavu ili dalje u svemiru. Automatske svemirske letjelice nemaju posadu i namijenjene su obavljanju različitih znanstvenih i istraživačkih zadaća. Razlikuju se umjetni sateliti (gibaju se u orbiti oko Zemlje ili drugih svemirskih tijela) i međuplanetarne letjelice (gibaju se putanjom među udaljenijim svemirskim tijelima). Hrvatska enciklopedija predstavlja nove članke o svemirskim letjelicama Pioneer, Voyager 1, Voyager 2, Galileo, Cassini-Huygens i New Horizons.

Iako se nekim predmetima i proizvodima koristimo svakoga dana, naše je znanje o njima tek površno i nepotpuno. Posljednjih se tjedana u medijima često moglo čitati o velikoj potražnji i nedostatku pekarskoga kvasca. Hrvatska tehnička enciklopedija donosi priču o kvascu – proizvodu dobivenom razmnožavanjem mikroskopski sitnih jednostaničnih gljivica (kvasci ili kvaščeve gljivice) – njegovoj uporabi te načinu i povijesti proizvodnje.

Andrija Mohorovičić, hrvatski geofizičar, poticaj za svoj najveći doprinos znanosti pronašao je u potresu koji se dogodio 1909. blizu Pokupskog, približno 40 kilometara od Zagreba. Usporedio je seizmograme zabilježene u različitim europskim seizmološkim postajama i otkrio da se potresni valovi ne šire jednolikom brzinom te zaključio da se u dubljim slojevima Zemlje valovi šire brže, lome i reflektiraju. Danas se granica između Zemljine kore i plašta u kojoj se skokovito mijenja brzina potresnih valova naziva Mohorovičićev diskontinuitet.

Jeste li znali da je grčki filozof Platon u svom dijalogu Timej naveo pet pravilnih poliedara i povezao ih s osnovnim elementima? Zanima vas kako je upario tetraedar, kocku, oktaedar, dodekaedar i ikosaedar s vodom, zemljom, zrakom, vatrom i nebesima? Prepoznajte Platonova tijela na slici, a poveznica će vam otkriti tajanstvene elemente. Želite li dodatno utvrditi svoje znanje i biti sigurni da znate što su poliedri? Odgovor se nalazi u Hrvatskoj enciklopediji.