Leksikonom utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek prvi se put na jednom mjestu obrađuje korpus srednjovjekovnih i ranorenesansnih utvrda na području Republike Hrvatske, podignutih tijekom srednjega vijeka i razdoblja ranoga novoga vijeka, odnosno od propasti Zapadnoga Rimskoga Carstva 476. do potpisivanja Žitvanskoga mira 1606. godine. Projektom se pregledno i sustavno hrvatskoj javnosti prezentira velik dio ove vrijedne kulturno-povijesne baštine s ciljem upotpunjavanja znanja o njima.
Hrvatski biografski leksikon dugoročan je i opsežan leksikografski biobibliografski projekt. Riječ je o nacionalnoj biografskoj enciklopediji kakva je i u većim kulturama izniman pothvat. Sadržava životopise Hrvata koji su ostavili znatan trag u svojoj zemlji i svijetu te pripadnika drugih naroda koji su sudjelovali u životu hrvatskih zemalja, kontekst u kojem su djelovali te opis njihovih postignuća.
Turopoljski leksikon sinteza je spoznaja o hrvatskoj regiji prepoznatljiva identiteta i bogate baštine. Na 694 stranica Leksikon je obuhvatio 1288 natuknica. Obrađeni pojmovi tematski se kreću u rasponu od geologije i arheologije, obuhvaćaju prirodoslovna obilježja regije, podatke o naseljima i stanovništvu, etnografska i jezikoslovna obilježja, obavijesti o kulturnome stvaralaštvu i postignućima, bogatoj umjetničkoj i spomeničkoj baštini, nakladništvu i prosvjeti, politici i gospodarstvu, sve do sporta i zabave.
Leksikon Antuna Gustava Matoša izdanje je Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, potaknuto dvostrukom obljetnicom –
140. godišnjicom rođenja (1873) i stogodišnjicom smrti (1914) – toga prvog modernog hrvatskog književnika.
Likovni leksikon četvrto je dovršeno izdanje što ga je Leksikografski zavod Miroslav Krleža posvetio likovnim umjetnostima. Razlog za to je »komunikacijska snaga« likovne umjetnosti s jedne strane ali i kontinuirano zanimanje hrvatske stručne i šire kulturne javnosti s druge strane. Uz tradicionalne umjetničke discipline – slikarstvo, kiparstvo, arhitekturu i primijenjenu umjetnost – obrađena je građa iz širega područja kulturne povijesti te srodnih disciplina (arheologija, muzeologija...).