Dio francuske sredozemne obale između Hyèresa i Mentona naziva se Azurna obala (francuski Côte d’Azur). Naziv je prvi uporabio Stéphen Liégeard u putopisu Azurna obala. Više o tom dijelu Sredozemlja, njegovoj povijesti, naseljima i lukama te o Kneževini Monako kao uskome obalnom području koje se proteže u dužini od 3800 metara duž Azurne obale možete pročitati u Hrvatskoj enciklopediji.
U Hrvatskoj enciklopediji možete pročitati zanimljive članke o udaljenim krajevima i pronaći manje poznate činjenice o geografskim područjima. Kurili ili Kurilski otoci otočni su niz u sjevernome dijelu Tihoga oceana, između Hokkaida i Kamčatke. Pripadaju Sahalinskoj oblasti Rusije i razdvajaju Ohotsko more od Tihoga oceana. Sastoje se od 56 otoka vulkanskoga podrijetla. Protežu se u duljini od 1200 km.
Skupinu otoka u sjevernome dijelu Jadranskoga mora uz zapadnu obalu Istre, koju od istarskoga kopna dijeli Fažanski kanal, nazivamo Brijunski otoci ili Brijuni (tal. Brioni). Hrvatska enciklopedija predstavlja članak o otočju koje se sastoji od 14 otoka: dva veća (Veli Brijun i Mali Brijun) te 12 manjih (Krasnica ili Vanga, Sv. Jerolim, Kozada ili Kotež, Gaz, Vrsar ili Orzera, Galija, Pusti ili Madona, Obljak ili Okrugljak, Grunj ili Grongera, Supin, Supinić i Sv. Marko). Otoci su bogati biljnim i životinjskim svijetom, klima je blaga, a vapnenačko tlo pokriveno je debelim slojem crvenice. Godine 1983. Brijuni su proglašeni nacionalnim parkom.
Hrvatska enciklopedija predstavlja dva nova članka iz opće geografije – Surtsey i Vestmannaeyjar. U Atlantskom oceanu, drugome po veličini oceanu na Zemlji, nalazi se nekoliko većih i manjih otočnih skupina. Vestmannaeyjar je otočje ispred južne obale Islanda koje se sastoji od 15 otoka i 30-ak hridi. Surtsey je najmlađi otok u tom arhipelagu – nastao je erupcijom 1963.
Sredozemno more ostatak je velikog oceana koji je poznat pod imenom Tetis, a u geološkoj se prošlosti pružao na Sjevernoj polutki. Nazivamo ga i Mediteranskim morem. Ime je dobilo po svojem međukontinentskom položaju, stari su ga Grci nazivali Unutarnjim morem i Velikim morem, a Rimljani Unutarnjim morem i Našim morem. U Hrvatskoj enciklopediji nalaze se korisni podatci i mnoge zanimljivosti o Sredozemnome moru, o njegovim obalama i otocima, klimi, strujama i morskim mijenama.
