U jučerašnjoj emisiji Kajkaviana na Radiju Sljeme gostovali su zavodski urednici Mladen Klemenčić, Iva Klobučar Srbić i Jasmina Lukec, predstavljajući, u razgovoru s voditeljicom Anom Lacković Varga, drugo, dopunjeno izdanje netom tiskane Enciklopedije Hrvatskoga zagorja. Emisiju možete poslušati na: Kajkavijana: Enciklopedija Hrvatskoga zagorja.

Danas je Jurjevo, dan svetoga Jurja, zaštitnika ratara i pastira, usjeva, zelenila i zemlje. Nekoć se Jurjevo slavilo kao pravi početak proljeća i gospodarske godine i uz njega su u narodnoj tradiciji vezana mnoga vjerovanja. Jurjevski običaji sjeverozapadne Hrvatske uvršteni su na Listu zaštićenih nematerijalnih dobara Republike Hrvatske, a o „zelenome Juri“, zaštitniku i Hrvatskoga zagorja, više možete pročitati u članku o Jurjevu, jurjevskim ophodima i krjesovima u drugome dopunjenome izdanju netom objavljene Enciklopedije Hrvatskoga zagorja.

Sutra se diljem Hrvatske, u povodu Svjetskoga dana knjige i Dana hrvatske knjige, održava Noć knjige, manifestacija koja skreće pozornost na vrijednost knjige i čitanja, a prodajna akcija „Knjiga svima i svuda“ traje do kraja mjeseca. Također, sutra će svaki kupac u Leksikografskoj knjižari (Frankopanska 24, Zagreb) i na mrežnoj knjižari Leksikografskoga zavoda (Leksikografska knjižara) na dar dobiti platnenu vrećicu, a do kraja travnja sva su naša enciklopedijska, leksikonska i ostala izdanja snižena od 15 do 55 posto. Cjenik Noć knjige 2025

Korizmeno-uskrsno vrijeme u Hrvata bogato je običajima, pučkim igrama i događanjima. U dopunjenom izdanju Enciklopedije Hrvatskoga zagorja možete doznati što su vuzemlice, vuzmenke, vuzelnice ili sveti jogenj te zašto se i danas njeguje običaj uskrsnoga pucanja (strijeljanja) iz kubura (pištola). Ova enciklopedija, kao vrijedna regionalna sinteza, donosi više od 2000 natuknica o Zagorju, Zagorcima i zagorskoj baštini, s više od 2000 slikovnih priloga i zemljovida. Ovdje predstavljamo zanimljive članke uskrsne tematike, a širi izbor natuknica potražite na: Enciklopedija Hrvatskoga zagorja – drugo, dopunjeno izdanje.

Prošloga tjedna u Gradskoj knjižnici predstavljena je monografija našeg kolege, leksikografa Pavla Bonče Književni petak: Kronika zagrebačke kulturne tribine.

Književni petak najdugovječnija je zagrebačka javna tribina posvećena književnim, umjetničkim, historiografskim i društveno-filozofskim temama. Kao takva, ona predstavlja intrigantno, a nedovoljno istraženo poglavlje hrvatske kulturne povijesti druge polovice 20. i početka 21. stoljeća.

Započevši u tadašnjoj Radničkoj biblioteci potkraj 1955. godine, tribina se u kontinuitetu održava do danas te ove godine slavi svoju 70. godišnjicu. Od skromne inicijative grupe zaposlenika knjižnice koji su odlučili pokrenuti nešto novo u zenitu predtelevizijske kulture u kojoj je književnost imala značajnu ulogu, Književni petak nametnuo se kao živi kulturni medij na kojem je publika imala priliku razgovarati sa svojim omiljenim književnicima i umjetnicima, postaviti im pitanje, katkad i započeti polemiku. Bilježeći publiku od nekoliko desetaka do dvije tisuće ljudi, tribina je svojedobno imala odjeka i na međunarodnoj razini.

Monografija prikazuje opći razvoj tribine kroz vremenska razdoblja te s osloncem na postojeću literaturu pruža i kontekstualni uvod u društveno-kulturni i politički život te u šire značajke književnoga i kulturnoga stvaralaštva. Autor je uvidom u opsežnu  sačuvanu dokumentaciju - zapisnike, izvješća i slično - analizirao velik broj održanih tribina, sudionika i tema te ovom knjigom umnogome pionirski, istraživačko-interpretativno dao utemeljeni pregled Književnoga petka.

Na predstavljanju su, uz autora, govorili recenzent knjige Filip Hameršak te urednica Ismena Meić. Više na: Monografija „Književni petak: kronika zagrebačke kulturne tribine“.