Na 5. međunarodnoj DARIAH-HR konferenciji, održanoj od 22. do 24. listopada na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, sudjelovale su i predstavnice Leksikografskoga zavoda dr. sc. Nataša Jermen, pomoćnica ravnatelja za znanstveni rad i međuinstitucijsku suradnju, kao članica Programskoga odbora konferencije, te dr. sc. Jasmina Tolj Smolčić, članica redakcije Hrvatske tehničke enciklopedije. Izlaganjem „The Atlas of Croatian Technology Heritage – Geotagging in the Encyclopedic Way” dr. sc. Tolj Smolčić predstavila je Portal hrvatske tehničke baštine, mrežno izdanje Hrvatske tehničke enciklopedije, s naglaskom na Atlas hrvatske tehničke baštine, primjer prostornog označivanja i prikaza enciklopedijskoga znanja koji se počeo razvijati 2023. Više na: https://dhh.dariah.hr/2025/home/.

U organizaciji Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoga geografskog društva, u Krasnom se 18. i 19. rujna 2025. održala međunarodna geografska konferencija posvećena stotoj godišnjici rođenja profesora emeritusa Velimira (Veljka) Rogića. Rogić je bio erudit i vizionar koji ne samo da je svojim znanjem ostavio dubok trag u modernoj hrvatskoj geografiji, napose u historijskoj i regionalnoj geografiji, nego je ostvario i međunarodni doseg kao gostujući profesor na mnogobrojnim inozemnim sveučilištima. Njegova disertacija o primorskoj padini Velebita bila je pionirski rad u razumijevanju odnosa naseljenosti, gospodarstva i fizionomije krških pejzaža, a potakla je i odabir mjesta održavanja konferencije. Dosad slabije poznati leksikografski rad profesora Rogića, njegovu gotovo četrdesetogodišnju suradnju s Leksikografskim zavodom, na konferenciji je predstavila leksikografkinja Mihela Melem Hajdarović. Analizom arhivskoga gradiva, napose redakcijske korespondencije i abecedarija, Melem Hajdarović utvrdila je opseg Rogićeve suradnje sa Zavodom, uključujući autorstvo više nepotpisanih članaka. Prema njezinu izlaganju, Rogić je uglavnom pisao za enciklopedije općega tipa (Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Enciklopedija Jugoslavije), ali i za Pomorsku enciklopediju te Pomorski leksikon. Uz kvantitativne pokazatelje, Melem Hajdarović predstavila je i sadržajno-komparativnu analizu odabranih Rogićevih članaka.

U povodu 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u četvrtak 23. listopada u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar (Zagreb, Marulićev trg 19) održat će se znanstveno-stručni skup posvećen toj temi i njezinim odvjetcima. Uz Institut Pilar, u organizaciji skupa sudjeluje više ustanova i udruga, uključujući Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Program skupa dostupan je na poveznici HR1100_program.pdf.

U ediciji Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske objavljen je u listopadu 2025. svezak Izabrana djela Julija Benešića, istaknuta hrvatskoga filologa, leksikografa, kazališnoga intendanta, književnika, prevoditelja, književnoga povjesničara i polonista, jednoga od naših najzaslužnijih književnih i kulturnih pregalaca u prvoj polovici XX. stoljeća, usto autora niza rječničkih i jezikoslovnih izdanja te urednika poljske književnosti u Hrvatskoj enciklopediji Hrvatskoga bibliografskoga izdavalačkoga zavoda i u prvom svesku Enciklopedije Jugoslavije te dugogodišnjega suradnika Miroslava Krleže. Kao najpotpuniji izbor iz Benešićeva djela tiskan do sada, svezak sadržava reprezentativan presjek iz svekolikoga njegova književnoga pisanja (liriku, kratke proze i putopise, kritike, feljtone i eseje, književne studije, autobiografske i dnevničke ulomke) te opsežan kritički aparat s uvodnom studijom, ljetopisom, bibliografijom, bilješkama, tumačem i rječnikom. Svezak je priredila leksikografkinja Tea Rogić Musa.