Rođendan Miroslava Krleže

Krleza FBNa jučerašnji dan 1893. rođen je Miroslav Krleža, književnik i leksikograf koji je 1950. utemeljio Leksikografski zavod, nazvan po njem sad već davne 1984.
»Do kraja života direktor, angažirao je širok spektar suradnika, od uglednih, a politički nepoćudnih leksikografa poput Mate Ujevića i Krune Krstića, koje, prelazeći preko predratnih sukoba, brani od napadaja, do mnogih mlađih. Pokreće rad na osmosveščanoj Enciklopediji Jugoslavije (1955–1971), koje je glavni urednik, kao i na nizu drugih izdanja, uključujući se napose u rad opće Enciklopedije Leksikografskog zavoda (1955–1964; uz Marka Kostrenčića glavni redaktor 1. sveska), Muzičke enciklopedije i Enciklopedije likovnih umjetnosti te pišući opsežne redaktorske bilješke, dijelom objavljene (…) Ključna je bila njegova uloga i u pokretanju Hrvatskoga biografskog leksikona (…) Njegov je društveni, urednički i leksikografski rad u hrvatskoj kulturi nezaobilazan, dok se vrhunskim ostvarenjima u svim književnim vrstama upisao u red u svjetskim razmjerima iznimno rijetkih figura koje u svojim kulturama zauzimaju središnje mjesto.« (Tomislav Brlek, Članak o Miroslavu Krleži u HBL-u). Zavod je 1993–1999. tiskao trosveščanu personalnu enciklopediju (O Krležijani).

Hrvatska: zemlja i ljudi na stranim jezicima

HZLJ 2024S ponosom vam predstavljamo nova, obnovljena izdanja publikacije Hrvatska: zemlja i ljudi na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku, koju Leksikografski zavod radi u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova. Svratite i prelistajte ih u Leksikografskoj knjižari u Frankopanskoj 24 u Zagrebu ili ih naručite preko mrežne knjižare.

Više o izdanjima možete pročitati na: Croatia: the Land and its People, Croatie: le pays et ses habitants, Kroatien: Land und Leute.

Posjet studenata kroatistike sa Sveučilišta Adama Mickiewicza u Poznanju

02U četvrtak 6. lipnja 2024. Leksikografski zavod Miroslav Krleža posjetila je skupina poljskih studenata kroatistike sa Sveučilišta Adama Mickiewicza u Poznanju. Vodila ih je i u hrvatskoj akademskoj zajednici dobro poznata kroatistica i slavistica, stručnjakinja za noviju hrvatsku književnost prof. dr. sc. Krystyna Pięniążek Marković, nastavnica tamošnjega odsjeka za južnu slavistiku i prodekanica za međunarodnu suradnju. U Leksikografskom zavodu studentima je predavanje o povijesti enciklopedike i izdanjima LZ-a održao dr. sc. Zdenko Jecić, glavni urednik Hrvatske tehničke enciklopedije. Nakon predavanja i diskusije studenti su se upoznali s bibliografskim katalogom periodike te sa zavodskom knjižnicom. Uz glavnoga urednika Jecića, za višesatna posjeta Zavodu domaćini su im bili voditeljica Leksikografskoga odjela Iva Klobučar Srbić, predsjednica Znanstvenoga vijeća dr. sc. Tea Rogić Musa te leksikografski suradnik Karlo Radečić.

Leksikografski zavod na Konferenciji europskih enciklopedija u Oslu

01U organizaciji Velike norveške enciklopedije, u Oslu je 15. i 16. svibnja održana treća Konferencija europskih enciklopedija koja je okupila urednike i nakladnike iz jedanaest zemalja. Leksikografski zavod Miroslav Krleža predstavljali su glavni ravnatelj dr. sc. Bruno Kragić i pomoćnica ravnatelja za znanstveni rad i međuinstitucijsku suradnju dr. sc. Nataša Jermen. Prva Konferencija europskih enciklopedija održana je 2019. u Bruxellesu, u organizaciji Velike norveške enciklopedije, Službe Europskoga parlamenta za istraživanja i Norveške misije pri Europskoj uniji, a druga 2022. u Zagrebu, u organizaciji Leksikografskoga zavoda. Više na: https://www.lzmk.hr/.../treca-konferencija-europski.

Podignuta platforma projekta CroFacta

CroFacta logo za postavljanjeU drugoj polovici travnja u probni je rad puštena istoimena platforma projekta za provjeru informacija (fact-checking) CroFacta, koji Leksikografski zavod Miroslav Krleža provodi u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest i Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata, a uz financijsku potporu Europske unije. Mjesec dana poslije na platformi su objavljeni i prvi prilozi.

Prethodilo je svemu tomu puno rada, pa se ovih dana i s obzirom na razvoj događaja oko platforme i njezinih objava čini da je od osmišljavanja i prijave projekta prošlo puno više od godine dana. Kako bilo, CroFacta jedan je od 21 projekta za provjeru informacija koji su prihvaćeni na dvama javnim natječajima Agencije za elektroničke medije raspisanima u sklopu Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti.

CroFacta osobito provjerava informacije koje se tiču prijepornih povijesnih tema i snažno polariziraju naše društvo. Institucije i tim koji stoje iza projekta, drži se, imaju legitimitet da mogu pridonijeti njihovu rasvjetljavanju, sa sviješću o mogućim javnim reakcijama na pojedine od 50-ak pretpostavljenih tema. Hoće li CroFacta uspjeti u svojem cilju rano je za reći, no reakcije na objave od početka su premašile sva očekivanja…

Cijeli tekst dostupan na: Platforma projekta za provjeru informacija CroFacta


Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vam omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža.

Doznaj više