Danas u Parizu počinju XXXIII. ljetne Olimpijske igre i traju do 11. kolovoza. U 329 disciplina natječe se više od 10 000 sportašica i sportaša iz dvjestotinjak država svijeta. Više o Olimpijskim igrama pročitajte u mrežnom izdanju Hrvatske enciklopedije: Olimpijske igre.
Kako je prošloga tjedna bilo najavljeno, sinoć je u Narodnoj knjižnici u Pločama voditeljica projekta CroFacta Ankica Šunjić Matković održala predavanje Istina u sjeni dezinformacija. Svrha predavanja bila je promocija medijske pismenosti i samoga projekta. Iako nevelike posjećenosti, oni malobrojni sudionici zainteresirano su slušali o vrstama dezinformacija, kako ih prepoznati i kako se protiv njih boriti, o pouzdanosti različitih izvora informacija (poput tiskanih i elektroničkih medija, društvenih mreža, enciklopedija i leksikona) i njihovu utjecaju na korisnike, osobito na mlađu populaciju, duhovito reagiravši na neke tekstualne odgovore i slikovne priloge umjetne inteligencije, od dominacije koje, čini se, barem ovo ljeto ne moramo strahovati. Posjetitelji su kroz problematiku izvora i načela provjere činjenica mogli uvidjeti i s kojim se izazovima suočavaju suradnici projekta, odnosno informirati se o manje ili više složenim istraživačkim koracima koji prethode pisanju i objavi članaka na našoj platformi. Najposlije, upoznati su i s objavljenim člancima i medijskim odgovorima na neke od njih.
Naš projekt za provjeru medijskih informacija CroFacta, koji, podsjećamo, provodimo u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest i Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom, aktivan je i u ljetnim mjesecima. Uz nove objave i u srpnju i u kolovozu, nastavit će se i aktivnosti promocije projekta te popularizacije medijske pismenosti, ovaj put, kako to ljetu više priliči, u jednom obalnom gradu. U tu će svrhu voditeljica projekta Ankica Šunjić Matković u utorak 23. srpnja 2024. u Narodnoj knjižnici u Pločama održati predavanje Istina u sjeni dezinformacija. Tko bude u blizini, neka posjeti predavanje i svakako tu knjižnicu, inspirativnu po održavanju brojnih književno-kulturnih događanja, a svi drugi više o samom događanju moći će pročitati idući tjedan na stranicama LZMK-a i CroFacte.
Nakon objave u lipnju 2024. na Hrčku, portalu znanstvenih časopisa, izašao je iz tiska novi broj znanstvenoga časopisa Studia lexicographica (svezak 18, broj 34, 2024, 281 str.), tematski posvećen istraživanjima biografije i biografizma u humanističkom, društvenom i interdisciplinarnom znanstvenom području te u leksikografskoj teoriji i praksi. U svesku je tiskano pet izvornih znanstvenih radova (Mario Stipančević, Tea Rogić Musa, Tomasz Jacek Lis, Iva Mandušić, Karlo Radečić), prethodno priopćenje (Jasmina Lukec), pregledni znanstveni rad (Sandra Banas), šest prikaza novih knjiga i prijevoda (autori su prikaza Pavle Bonča, Martina Kokolari, Mihela Melem Hajdarović, Mladen Klemenčić, Josip Jagodar i Ivan Samardžija), prikaz međunarodnoga znanstvenoga skupa (Josip Mihaljević) te nekrolozi preminulim kolegama leksikografima, Darku Bidjinu i Ivanu Markešiću, autorica Antonijele Bogutovac i Svjetlane Lončarić. Urednica je tematskoga broja Tea Rogić Musa. Mrežno izdanje prelistajte na: Studia lexicographica, a tiskano možete kupiti u Leksikografskoj knjižari: Studia lexicographica 34.
Na jučerašnji dan 1893. rođen je Miroslav Krleža, književnik i leksikograf koji je 1950. utemeljio Leksikografski zavod, nazvan po njem sad već davne 1984.»Do kraja života direktor, angažirao je širok spektar suradnika, od uglednih, a politički nepoćudnih leksikografa poput Mate Ujevića i Krune Krstića, koje, prelazeći preko predratnih sukoba, brani od napadaja, do mnogih mlađih. Pokreće rad na osmosveščanoj Enciklopediji Jugoslavije (1955–1971), koje je glavni urednik, kao i na nizu drugih izdanja, uključujući se napose u rad opće Enciklopedije Leksikografskog zavoda (1955–1964; uz Marka Kostrenčića glavni redaktor 1. sveska), Muzičke enciklopedije i Enciklopedije likovnih umjetnosti te pišući opsežne redaktorske bilješke, dijelom objavljene (…) Ključna je bila njegova uloga i u pokretanju Hrvatskoga biografskog leksikona (…) Njegov je društveni, urednički i leksikografski rad u hrvatskoj kulturi nezaobilazan, dok se vrhunskim ostvarenjima u svim književnim vrstama upisao u red u svjetskim razmjerima iznimno rijetkih figura koje u svojim kulturama zauzimaju središnje mjesto.« (Tomislav Brlek, Članak o Miroslavu Krleži u HBL-u). Zavod je 1993–1999. tiskao trosveščanu personalnu enciklopediju (O Krležijani).
Hrvatska 
Hrvatski 
Portal hrvatske
Portal
Hrvatski 
Hrvatska.eu
Studia 
Digitalizirani 