Prije točno godinu dana puštena je u pogon CroFacta, mrežna platforma istoimenoga projekta za provjeru točnosti informacija (fact-checking) u hrvatskom, a i širem medijskom prostoru, koji provodi Leksikografski zavod Miroslav Krleža (https://www.lzmk.hr/) u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest (https://www.isp.hr/) i Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskoga rata (https://centardomovinskograta.hr/). Projekt okuplja renomirane stručnjake s humanističkoga i društvenoga područja koji se ponajprije bave prijepornim povijesnim, kulturnim i društvenim temama 19. i 20. stoljeća koje snažno polariziraju hrvatsko društvo, pa su stoga i od osobitoga javnog interesa. Prva objava, o nekim tvrdnjama na mrežnim stranicama javne ustanove Jasenovac, imala je najizrazitije odjeke, no i njezin je sadržaj u medijima višeput iskrivljeno prenesen. Slijedilo je još 18 objava, u kojima su zahvaćena raznolika zbivanja odnosno netočne i neistinite informacije o njima, a održane su dvije radionice za novinare i druge medijske djelatnike. Daljnje objave su u pripremi, kao i završna radionica na kojoj će se evaluirati učinkovitost ovakvoga pristupa provjeri točnosti, odnosno ispravljanju mnoštva (mis/dez)informacija u medijskom prostoru. Platformi se može pristupiti na poveznici https://crofacta.hr/objave.

Sinoć je u Villi Zelenjak – Ventek u Risvici kraj Kumrovca održana svečana promocija drugoga, dopunjenoga izdanja Enciklopedije Hrvatskoga zagorja, nastaloga na poticaj i uz potporu Krapinsko-zagorske županije, na kojoj je, nakon uvodnih govora predstavnice Krapinsko-zagorske županije, Mirjane Smičić Slovenec, i predstavnika zagorskih gradova i općina, Ivana Hanžeka, okupljene pozdravio i ravnatelj Zavoda, Filip Hameršak. O novome izdanju i procesu njegova nastanka govorili su urednici Mladen Klemenčić, Jasmina Lukec i Iva Klobučar Srbić, a u glazbenom dijelu programa nastupila je sopranistica Josipa Lončar. Predstavljanje je zaključio župan Željko Kolar, zahvalivši svima koji su radili na tome da Hrvatsko zagorje ima svoju enciklopediju.

U petak 9. svibnja u Velikoj čitaonici Hrvatskoga državnog arhiva održano je predstavljanje interdisciplinarnoga zbornika Sloboda i društvo u 21. stoljeću. Riječ je o izdanju u čast prof. dr. sc. Slavena Ravlića, umirovljenoga profesora sociologije Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je 1992–2012. radio u Leksikografskome zavodu Miroslav Krleža te bio glavni urednik Hrvatske enciklopedije 2005–21. U skladu s tim, Pravni fakultet i Leksikografski zavod sunakladnici su toga opsežnog izdanja pod uredništvom profesora Darija Čepe, Siniše Zrinščaka i Ksenije Grubišić. Ukupno 35 radova razvrstano je u pet tematskih cjelina: „Demokracija i ideološki izazovi“, „Društvo, znanost i politika“, „Država, nacija i manjine“, „Društvo i enciklopedija“ te „Pravno-politička ispreplitanja države i društva“. Na predstavljanju su uz moderiranje prof. dr. sc. Grubišić govorili dekan prof. dr. sc. Ivan Koprić, glavni ravnatelj dr. sc. Bruno Kragić, urednik prof. dr. sc. Zrinščak, recenzenti prof. dr. sc. Zdravko Petak i professor emeritus Dalibor Čepulo te, naravno, sam laureat Ravlić.

Danas su članice Redakcije za digitalne sadržaje Bea Hrup, Cvijeta Kraus i Irina Starčevič Stančić, voditeljica, predstavile Zbirku enciklopedijske baštine na 14. festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata D-festu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Dana 6. svibnja 2024. u Leksikografskome zavodu Miroslav Krleža u okviru Festivala znanosti sa središnjom temom MREŽE održana je radionica Umrežavanje znanstvenih ideja na hrvatskom prostoru prije 20. stoljeća.
Radionica je dio zajedničkoga projekta Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža i Instituta za istraživanje migracija KRELJID (Kretanje ljudi i ideja: migracije i predmoderni kulturni razvoj hrvatskih zemalja) koji financira Europska unija (NextGeneration EU 2021 – 2026).
Svoja predavanja održali su znanstvenici iz obje ustanove:
Iva Mandušić (LZMK): Kulturne aktivnosti hrvatskog plemstva u ranom novom vijeku kroz korespondenciju
Dubravka Mlinarić (IMIN): Francesco Borelli i uloga fiziokratizma u demografsko-ekonomskoj obnovi vranskoga posjeda
Krešimir Bušić (IMIN): Znanstvena komunikacija i korespondencija biskupa Ivana Antunovića i znamenitih Hrvata tijekom 19. stoljeća
Sanja Lazanin (IMIN): Znanstvena komunikacija i uspostavljanje znanstvenih mreža u 19. stoljeću: primjer mikologa amatera iz Vinkovaca