Leksikografska knjižara na odmoru je od 4. do 14. kolovoza. Narudžbe putem mrežne knjižare šaljemo u tjednu od 18. kolovoza. Vidimo se uskoro! Želimo vam ugodno i odmorno ljeto.

Na 27. međunarodnom kongresu povijesti znanosti i tehnologije (ICHST 2025), koji se održao od 27. lipnja do 5. srpnja na Sveučilištu Otago u Dunedinu na Novom Zelandu, sudjelovala je i pomoćnica ravnatelja LZMK-a za znanstveni rad i  međuinstitucijsku suradnju dr. sc. Nataša Jermen. Kongres svake četiri godine organizira Odjel za povijest znanosti i tehnologije (Division for the History of Science and Technology − DHST) Međunarodnoga saveza za povijest i filozofiju znanosti i tehnologije (International Union of History and Philosophy of Science and Technology − IUHPST). Izlaganjem „Tracking Traces: Portal of the Croatian Technology Heritage“ dr. sc. Jermen predstavila je djelatnost Zavoda u digitalnom okruženju, prije svega Portal hrvatske tehničke baštine, mrežno izdanje Hrvatske tehničke enciklopedije.

Nakon objave na mrežnim stranicama Zavoda te na Hrčku, portalu znanstvenih časopisa, iz tiska je izišao i novi broj znanstvenoga časopisa za leksikografiju i enciklopedistiku Studia lexicographica (svezak 19, 2025., broj 36), u kojemu je tiskano šest izvornih znanstvenih radova, jedan pregledni rad i tri prikaza. Onomastičkim se temama u svojim radovima bave Ivica Mataija i Domagoj Vidović te Josip Perković, leksikografskim potencijalom umjetne inteligencije Katica Balenović i Jakov Proroković, poviješću utvrda Hrvoje Kekez i Krešimir Regan, ontološkim razmatranjima V. Frankla Kristijan Gradečak, a časopisom Kulisa, uz prateću mu bibliografiju, Zlatko Vidačković. Projekt bugarske mrežne enciklopedije prikazali su kolege leksikografi iz Bugarske akademije znanosti, o zborniku u čast Miljenku Smoji piše Katarina Lozić Knezović, a monografiju o hrvatskome filmu u 21. stoljeću prikazao je kolega Dino Staničić. Studia lexicographica

Ovih dana navršilo se 175 godina od rođenja, a u veljači i 100 godina od smrti opernoga pjevača Josipa Kašmana, rođenoga u Malom Lošinju. Pjevajući na sedam jezika, proslavljen diljem svijeta, nazivan je kraljem baritona. Posjedovao je iznimnu glasovnu ljepotu i snagu te besprijekornu pjevačku tehniku i dikciju. Isticao se profinjenim ukusom, umjetničkim senzibilitetom i vrhunskom muzikalnošću, a njegova se izrazita moć interpretacije odlikovala spajanjem belkanta s modernim pristupom tumačenju likova, odnosno s težnjom za razumijevanjem njihovih značajka i povijesnih okolnosti u koje su smješteni. Više o njegovoj pjevačkoj karijeri te neobičnom životnom putu možete doznati iz Hrvatskoga biografskoga leksikona: KAŠMAN, Josip - Hrvatski biografski leksikon.

Na međunarodnoj doktorskoj radionici Modern Southeast European History – Latest Research Findings, koja se od 13. do 14. lipnja ove godine održala u prostorijama Benediktinskog samostana Frauenwörth na jezeru Chiemsee, s izlaganjem pod naslovom "Cultural Opposition in Socialist Yugoslavia: The Case of Croatian Writers (1952–1971)" sudjelovao je i naš kolega leksikograf Dino Staničić. Na radionici u organizaciji Ludvigova i Maksimilijanova sveučilišta (LMU) u Münchenu svoje su projekte predstavili istraživači iz SAD-a, Austrije, Hrvatske, Srbije te Crne Gore. Kao doktorand povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Staničić je na LMU-u u sklopu studijske mobilnosti ERASMUS+ boravio od 9. lipnja do 4. srpnja, provodeći istraživanja u specijaliziranim odjelima Bavarske državne knjižnice i Sveučilišne knjižnice LMU (Fachbibliothek Historicum; Fachbibliothek Englischer Garten).