Olga Maruševski

Školovala se na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, gdje je 1957. diplomirala i 1986. doktorirala, radila u Leksikografskom zavodu, a plodno je polje istraživačkoga rada pronašla u razdoblju 19. stoljeća, koje je pionirski proučavala, pridonoseći prevrednovanju ne samo pojedinih opusa i individualnih prinosa (poput Hermana Bolléa i Josipa Vancaša), nego i čitava razdoblja historicizma. Njezini članci i knjige nezaobilazni su za kontekstualizaciju i objektivno sagledavanje zasluga Izidora Kršnjavoga, poznavanje razvoja i uloge Društva umjetnosti, a jedna joj je od središnjih tema bio grad Zagreb, njegov urbanistički i graditeljski razvitak te simboli, poput katedrale, Umjetničkoga paviljona, Školskoga foruma, maksimirskoga perivoja i Jelačić placa.

Demokratizirala je disciplinu povijesti umjetnosti istražujući segmente kulturne svakidašnjice, poput zagrebačkih kavana, likovnu opremu knjiga i časopisa, oglase i reklame, te spašavajući od anonimnosti brojne predstavnike hrvatske umjetnosti i kulture.

Leksikografska joj je djelatnost – osobito rad na bibliografiji južnoslavenske periodike te znatan broj članaka napisanih za likovne enciklopedije i Hrvatski biografski leksikon – nedvojbeno odredila znanstveno-istraživački rad te joj je kao jednoj od znamenitih osoba hrvatske umjetnosti i kulture posvećen članak objavljen u mrežnom izdanju Hrvatskoga biografskog leksikona.