Jedan od najplodnijih zagrebačkih arhitekata u razdoblju do I. svjetskoga rata bio je Rudolf Lubynski. Projektirao je stambene, poslovne i obiteljske građevine te je njegova arhitektura najamnih stambenih zgrada na početku XX. st. programski, morfološki i arhitektonskom kvalitetom stvorila prototipove za buduću stambenu izgradnju Zagreba. Njegovo je glavno djelo zgrada Sveučilišne knjižnice na Marulićevu trgu u Zagrebu, danas zgrada Hrvatskoga državnoga arhiva, dovršena 1913, koja je po dosljedno provedenom jedinstvu arhitekture, ukrasa i opreme najvrsniji primjer kasnosecesijske arhitekture u Hrvatskoj. Između dvaju svjetskih ratova njegov je atelijer prerastao u veliki projektni biro u kojem su djelovali mnogi mladi arhitekti, protagonisti modernizma 1930-ih. Opsežan članak autorice Darje Mahečić Radović o tom istaknutom arhitektu i njegovim projektima kojima je uvelike definirao današnji izgled glavnoga grada Hrvatske pročitajte u novom 9. svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona te na portalu Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža:
Hrvatska 
Hrvatski 
Portal hrvatske
Portal
Hrvatski 
Hrvatska.eu
Studia 
Digitalizirani 