CroFacta održala prvu radionicu za novinare i medijske djelatnike

U ponedjeljak 26. veljače u organizaciji Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža (LZMK) u sklopu projekta za provjeru medijskih činjenica CroFacta, u kojem uza Zavod djeluju i Hrvatski institut za povijest (HIP) te Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskoga rata (HMDCDR), održana je prva od triju planiranih cjelodnevnih radionica za novinare i medijske djelatnike.

Cilj tih radionica jest upoznati novinare i druge medijske djelatnike s pouzdanim izvorima informacija o prijepornim temama hrvatske povijesti 19. i 20. st. te sa stručnjacima koji se tim temama bave, ali i navesti stručnjake da u javnom interesu izrazitije reagiraju na medijske dezinformacije, uključujući spremnije odazivanje na novinarske upite – uvodno je istaknula voditeljica projekta Ankica Šunjić Matković (LZMK).

Prva radionica, pod nazivom Izvori (za provjeru) informacija i njihova pouzdanost, bavila se glavnim izvorima informacija na općenitoj razini, kako onih pouzdanih, tako i onih (donekle) upitnih.

U prvom izlaganju dr. sc. Filip Hameršak (LZMK) ukratko je predstavio povijest enciklopedike u Hrvatskoj te, šire, ulogu i djelatnost ustanove kojoj je na čelu. Umnogome besplatno internetski dostupna njezina izdanja (opće i strukovne enciklopedije, leksikoni, rječnici i atlasi) u pravilu su izvor gotovih informacija visokoga stupnja pouzdanosti, a bibliografski katalog s više od 10 milijuna kataloških listića o člancima objavljenima u južnoslavenskim periodicima od kraja 18. st. do 1945. polazište je svakojakim istraživanjima. Kao temeljna izdanja osobito je istaknuo Hrvatsku enciklopediju, Hrvatski biografski leksikon i Hrvatsku tehničku enciklopediju.

U drugom izlaganju Hameršak je polaznike uputio u mogućnosti pregledavanja i pretraživanja više domaćih i stranih bibliografskih i knjižničnih kataloga te repozitorija novijih i starijih priloga objavljenih u novinama i časopisima, također pri ruci onima koji samostalno žele obraditi neku temu ili osobu. Uspoređujući pak odgovore na ista pitanja koje je ChatGPT dao prije godinu dana i neki dan, pokazao je kako je u umjetnoj inteligenciji došlo do stanovitoga napretka, no ne takvoga da bi pružala iole pouzdan oslonac. S druge strane, već dobro poznati nedostatci inačica Wikipedije na različitim jezicima promotreni su i u svjetlu neujednačenih kriterija oko toga što neki jezik čini zasebnim, pa se tako neki jezici tretiraju isključivo i nužno policentričnima, dok se u norveškom primjerice slučaju dopustilo čak osnivanje zasebnih Wikipedija na bokmålu i nynorsku, što je zanimljivo i s obzirom na to da je službeni evaluator hrvatske Wikipedije ustvrdio 2021. kako je bila »strateška pogrješka« dopustiti osnutak hrvatske, srpske, bošnjačko/bosanske te eksperimentalne crnogorske Wikipedije nasuprot jedinstvenoj srpsko-hrvatskoj.

U trećem i četvrtom izlaganju predstavljena je znanstvena i stručna djelatnost partnerskih institucija kao pouzdanih izvora informacija. O HIP-u je tako izlagao dr. sc. Josip Mihaljević, a o HMDCDR-u dr. sc. Julija Barunčić Pletikosić, oboje inače koordinatori projekta CroFacta. Vrijedno je istaknuti kako djelatnost HIP-a čini znatan dio ukupne produkcije svih institucija koje se u Hrvatskoj bave poviješću te da se HMDCDR uza znanstveni rad bavi i arhivskom djelatnošću, pribavljajući, sređujući i čuvajući gradivo koje je nezaobilazan izvor za proučavanje burne hrvatske povijesti 1990–1998.

U petom je izlaganju arhivski savjetnik dr. sc. Mario Stipančević sudionike radionice upoznao s djelatnošću Hrvatskoga državnog arhiva te na primjeru nekolicine fondova pokazao kako oni mogu biti neprocjenjiv i nepresušan izvor podataka, iako na umu valja imati i stanovita zakonska ograničenja u njihovu objavljivanju, pa i u pristupu njima.

Radionici se odazvalo osmero novinara i novinarki, koji su pozitivno reagirali na navedena izlaganja, kao i na samu ideju projekta CroFacta. Iako planirana završiti u 16 h, radionica se u zanimljivoj raspravi sudionika protegnula gotovo do 17 h.

Vjerni svojim novinarsko-istraživačkim navikama, neki su sudionici pritom nastojali ekskluzivno doznati kojim će konkretnim temama biti posvećene prve fact-checking objave na novoj digitalnoj platformi projekta CroFacta, no na to će i oni morati pričekati još nekoliko tjedana.

Tim obrađenima i još mnogim drugim konkretnim prijepornim temama iz hrvatske povijesti 19. i 20. stoljeća bavit će se pak druga i treća radionica za novinare i medijske djelatnike, koje će se održati u veljači 2025.

Fotografije: Leksikografski zavod Miroslav Krleža