Strojarstvo

Strojarstvo je stručna djelatnost i znanstvena disciplina koja se bavi projektiranjem i konstruiranjem energetskih, radnih i alatnih strojeva, njihovom proizvodnjom i iskorištavanjem, kao i projektiranjem i proizvodnjom uređaja za energetiku, procesnu tehniku te izradbom proizvoda široke potrošnje. Kao znanstvena disciplina strojarstvo je polje koje se ubraja u područje tehničkih znanosti, a njegove su grane opće strojarstvo, procesno-energetsko strojarstvo, proizvodno strojarstvo, brodsko strojarstvo i precizno strojarstvo. U Hrvatskoj enciklopediji i Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji možete pročitati mnoge zanimljivosti o razvoju strojarstva i početcima nastave u Hrvatskoj te o stručnoj i znanstvenoj publicistici tehničke i strojarske tematike.

Teorijska načela strojarstva temelje se na znanstvenim disciplinama matematike, mehanike, termodinamike, mehanike fluida, na inženjerstvu materijala i računalstvu, a srodne su mu djelatnosti elektrostrojarstvo, energetika, brodogradnja, zrakoplovstvo, metalurgija i sl., s kojima se djelomično preklapa. Iako se strojarstvo kao znanstvena disciplina razvilo i počelo sustavno podučavati na visokim učilištima tek početkom XIX. st., njegovi početci sežu daleko u prošlost. Početak razvoja strojarstva vezan je uz uporabu prvobitnih pomagala − poluge, valjka, kotača, kosine, klina i vijka (šest tzv. jednostavnih strojeva). Tijekom vremena su se iz tih pomagala razvile prve složenije naprave, strojevi za izradbu lončarije ili tekstila i sredstva za prijevoz, pokretani ljudskom, životinjskom i vodenom energijom te energijom vjetra.

Za razvoj strojarstva i prve izume zaslužni su Arhimed, Heron iz Aleksandrije, Marko Vitruvije Polion, Zhang Heng, al-Jazari, Leonardo da Vinci, Galileo Galilei, Blaise Pascal, Gottfried Wilhelm Leibniz, Christiaan Huygens, James Watt, James Hargreaves, Joseph Marie Jacquard, Robert Fulton, Nikolaus August Otto, Gottlieb Wilhelm Daimler, Carl Friedrich Benz, John Boyd Dunlop i Rudolf Diesel, a razvoju znanstvene osnove pridonijeli su Isaac Newton, Daniel Bernoulli, Leonhard Euler, Jean Baptiste Le Rond D’ Alembert, Joseph Louis de Lagrange, Nicolas Léonard Sadi Carnot, James Prescott Joule i mnogi drugi.

Crtež Željeznog mlina i Univerzalnog sata iz knjige Machinae novae Fausta Vrančića, oko 1615.

I u Hrvatskoj se od doba renesanse javljaju pojedinci koji su svojim djelovanjem, djelima i izumima ostavili trag u razvoju strojarske struke, primjerice Ivan Krstitelj Rabljanin i Faust Vrančić. Prilog razvoju temeljnih znanosti kao osnove strojarstva dali su Marin Getaldić i Ruđer Bošković. Pojedini izumitelji svojim su izumima dali doprinos u svjetskim razmjerima: Ivan Blaž Lupis (izumom torpeda 1860-ih), David Schwarz (izumom zračnoga broda 1890-ih), Slavoljub Eduard Penkala (automatskom olovkom i mnogim drugim izumima s početka XX. st.), Nikola Tesla (izumom turbine bez lopatica 1909) i Mario Puratić (izumom mehaničkoga koloturnika za izvlačenje ribarske mreže iz mora 1954).

Puratićev mehanički koloturnik Power Block, 1958.

U Hrvatskoj enciklopediji možete pronaći nekoliko stotina članaka iz područja strojarstva, o najvažnijim strojevima, alatima, tehnikama, materijalima i napravama.