Mohorovičićev diskontinuitet

Andrija Mohorovičić, hrvatski geofizičar, poticaj za svoj najveći doprinos znanosti pronašao je u potresu koji se dogodio 1909. blizu Pokupskog, približno 40 kilometara od Zagreba. Usporedio je seizmograme zabilježene u različitim europskim seizmološkim postajama i otkrio da se potresni valovi ne šire jednolikom brzinom te zaključio da se u dubljim slojevima Zemlje valovi šire brže, lome i reflektiraju. Danas se granica između Zemljine kore i plašta u kojoj se skokovito mijenja brzina potresnih valova naziva Mohorovičićev diskontinuitet.

Prosječna dubina Mohorovičićeva diskontinuiteta iznosi 33 km. U Hrvatskoj je najdublji ispod Velebita i Dinare, 42 km, a najplići ispod južnoga Jadrana i istočne Slavonije, približno 25 km. U svijetu doseže dubinu do 90 km ispod golemih planinskih masiva, a ispod nekih dijelova oceana nalazi se na dubini od 5 km.

Mohorovičićev diskontinuitet: 1. granica sedimenta, 2. Mohorovičićev diskontinuitet

U Hrvatskoj enciklopediji mogu se naći članci iz područja geofizike, o seizmologiji, klimatologiji, meteorologiji, hidrologiji, oceanografiji i vulkanologiji.

Seizmogram