…A kakvo je i današnje slovačko dramsko stvaralaštvo – hrabro. Promijenila se njegova struktura, perspektiva jednostranog crno-bijelog pogleda na svijet, kao i njegov filozofski okvir. U posljednje dvije decenije prate se novi trenodvi. Povećava se broj modernih kreativnih kulturnih čvorišta koja kazalište smatraju svojom priordnom sastavnicom, razbvila se mreža nezavisnih kazališta, kojih je u Slovačkoj trenutačno oko 150, organiziraju se kreativne radionice, rezidencijalni programi, moderni gradski festivali i autorski projekti. U kazalištu se traži originalni izraz i odgovor na pitanja poput: kako možemo skrenuti pažnju na sebe, ili što je to naš originalni slovački identitet, ili, naprotiv, s čim smo kompatibilni s ostatkom Europske unije, čiji smo dio postali.
U slovačkoj drami tako nalazimo komade koji govore o konzumentskom globanom svijetu, o povratku u tamnu prošlost, u političke konfrontacijske komade, komade sa socijalnim temama koje crpe iz terenskih istraživanja, komade koji odražavaju rodne probleme, kao i one koji proizlaze iz korijena kazališne umjetnosti, a koji kroz rituale donose prije svega napredak, a ne konačni oblik.
U okviru navedenih tema kreću se i autorice i autori, čije radove predstavljamo u ovom izboru za hrvatske čitatelje i kazališne stvaratelje. Budući da je riječ o prvom izboru suvremene slovačke drame na hrvatskom jeziku, prethodnim uvodom željeli smo hrvatskog čitatelja uvesti u društveni, politički i kulturni kontekst suvremenog slovačkog kazališta, koji, vjerujemo, može pomoći u detektiranju pojedinačnih kodova koje drame iz ovog izbora sadrže. Njihov zajednički nazivnik je snažan socijalni kontekst, koji se provlači cijelom njihovom tvorbom. Anna Gruskova, Usrula Kovalyk, Dodo Gombar i Peter Lomnicky prije svega su izvrsni promatrači društvenih procesa, a svojim djelima senzibilno regiraju na bilo kakve znakove i pojave promjena u svom okruženju, koje ostavljaju negativan pečat na ponašanje, djelovanje i psihuz njihovih dramskih likova.
– Vladislava Fekete