2025.
Enciklopedija Hrvatskoga zagorja – drugo, dopunjeno izdanje

Sadržaj prvoga izdanja Enciklopedije Hrvatskoga zagorja dopunjen je i činjenično aktualiziran s više od 2000 dopuna: od zamjene brojčanih podataka do cijelih odlomaka teksta. S više od 160 novih natuknica, s pratećim ilustracijama, drugo izdanje obuhvaća ukupno 2108 natuknica. Na 1056 stranica, ovo je izdanje sinteza spoznaja o Hrvatskome zagorju kao regiji prepoznatljiva identiteta, kako u prošlosti tako i danas, te bogate materijalne i duhovne baštine.

OPŠIRNIJE
2024.
Leksikon utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek

Leksikonom utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek prvi se put na jednom mjestu obrađuje korpus srednjovjekovnih i ranorenesansnih utvrda na području Republike Hrvatske, podignutih tijekom srednjega vijeka i razdoblja ranoga novoga vijeka, odnosno od propasti Zapadnoga Rimskoga Carstva 476. do potpisivanja Žitvanskoga mira 1606. godine. Projektom se pregledno i sustavno hrvatskoj javnosti prezentira velik dio ove vrijedne kulturno-povijesne baštine s ciljem upotpunjavanja znanja o njima.

OPŠIRNIJE
2022.
Hrvatska tehnička enciklopedija – drugi svezak

Hrvatska tehnička enciklopedija (HTE) Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža djelo je koje prvi put na jednom mjestu donosi znanja o hrvatskoj tehnici, njezinoj povijesti i sadašnjem stanju, dajući presjek bogate hrvatske tehničke i industrijske baštine. Drugi svezak Hrvatske tehničke enciklopedije obrađuje tehničke i biotehničke discipline: kemijsku, prehrambenu, tekstilnu, grafičku tehnologiju i biotehnologiju, rudarstvo i metalurgiju, te s tim područjem usko povezane discipline, farmaceutsku i drvnu tehnologiju te poljoprivrednu tehniku, kao dijelove farmacije, šumarstva i agronomije.

OPŠIRNIJE
2021.
Hrvatski biografski leksikon, svezak 9

Objavljen je novi, deveti svezak Hrvatskoga biografskoga leksikona (Lo–Marj), koji donosi 1124 natuknice, među kojima tridesetak o obiteljima. Svezak u širokom potezu zahvaća osobe afirmirane u različitim područjima djelovanja: od poljodjelstva, šumarstva, gospodarstva, politike, novinarstva, prava i pedagogije, preko medicine, kemije, fizike, biologije, strojarstva, građevinarstva i srodnih struka, do književnosti, lingvistike te kazališne, filmske, likovne i glazbene umjetnosti.

OPŠIRNIJE
2021.
Turopoljski leksikon

Turopoljski leksikon sinteza je spoznaja o hrvatskoj regiji prepoznatljiva identiteta i bogate baštine. Na 694 stranica Leksikon je obuhvatio 1288 natuknica. Obrađeni pojmovi tematski se kreću u rasponu od geologije i arheologije, obuhvaćaju prirodoslovna obilježja regije, podatke o naseljima i stanovništvu, etnografska i jezikoslovna obilježja, obavijesti o kulturnome stvaralaštvu i postignućima, bogatoj umjetničkoj i spomeničkoj baštini, nakladništvu i prosvjeti, politici i gospodarstvu, sve do sporta i zabave.

OPŠIRNIJE
 

TIJELO NACIJE: uvod u japanski budo (Šifra proizvoda: )

Cijena: 20,00 EUR
uključuje dostavu
Autori: Leo Rafolt
ISBN: 9789538089855
Broj stranica: 223
Uvez: meki
Godina izdanja: 2023.
Količina:

Knjiga Lea Rafolta osvjetljuje društvenu i kulturnu temu relevantnu u globalnim okvirima: osvjetljava i propituje kompleksne sustave japanskih somatskih praksi u svoj njihovoj slojevitosti, promatrajući ih istodobno kao odraz i kao generator stvaranja japanske kulture, kao i predodžbi o njoj bitno izvan državnih granica. Pritom autor ne upada u zamku stereotipizacije i poopćenja kulturnih fenomena, kao ni u iscrtavanje standardne geopolitičke (pa posljedično i znanstvene) dihotomije Istok – Zapad. Pokazuje da se suvremene inačice budoa mogu razumjeti kroz prizmu interkulturnih prilagodbi, upravo na presjecištima i prožimanjima različitih kulturnih sustava i vremenskih ravni.

Nevena Škrbić Alempijević, Filozofski fakultet, Zagreb

Leo Rafolt predstavlja analizu odnosa između tradicionalne japanske kulture budoa (koryu) i njezinih modernih varijanti (gendai), osobito u kontekstu japanske imperijalističke i nacionalističke povijesti nakon razdoblja Meiji. Značajan je dio japanske nematerijalne kulturne baštine uvrštene na UNESCO-vu popisu blizak tradiciji koryua. Naime, kao što Rafolt pokazuje, tradicionalne forme japanskih borilačkih vještina, čak i nakon njihova uvrštavanja u poznatije suvremene inačice, nisu uspjele uspostaviti jasan stav prema svojoj nacionalističkoj ili militarističkoj baštini, što ih je i u kontekstu UNESCO-va popisa nematerijalne baštine, čini se, kako autor ističe, stavilo izvan primarnog interesa za revalorizaciju, bez obzira na njihov iznimno potentan performativni habitus.

Suzana Marjanić, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

Autor, polazeći od transformacije jedne tradicije od militarističkog utilitarizma do estetike, analizira složene razlike između tradicionalnih japanskih borilačkih praksi i reformiranih modernih, koje se mogu smjestiti u dvadeseto stoljeće, objašnjavajući razliku između koryu bujutsu sustava i gendai budo sustava. Drugim riječima, ovo djelo je znanstveno iznimno relevantno jer nam pruža ne samo detaljan već i iznimno kritički uvid u proces transformacije japanskog budoa.

Iva Lakić Parać, Filozofski fakultet, Zagreb

Copyright MAXXmarketing GmbH
JoomShopping Download & Support

Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vam omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža.

Doznaj više