2025.

Enciklopedija Hrvatskoga zagorja – drugo, dopunjeno izdanje

Sadržaj prvoga izdanja Enciklopedije Hrvatskoga zagorja dopunjen je i činjenično aktualiziran s više od 2000 dopuna: od zamjene brojčanih podataka do cijelih odlomaka teksta. S više od 160 novih natuknica, s pratećim ilustracijama, drugo izdanje obuhvaća ukupno 2108 natuknica. Na 1056 stranica, ovo je izdanje sinteza spoznaja o Hrvatskome zagorju kao regiji prepoznatljiva identiteta, kako u prošlosti tako i danas, te bogate materijalne i duhovne baštine.

2024.

Leksikon utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek

Leksikonom utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek prvi se put na jednom mjestu obrađuje korpus srednjovjekovnih i ranorenesansnih utvrda na području Republike Hrvatske, podignutih tijekom srednjega vijeka i razdoblja ranoga novoga vijeka, odnosno od propasti Zapadnoga Rimskoga Carstva 476. do potpisivanja Žitvanskoga mira 1606. godine. Projektom se pregledno i sustavno hrvatskoj javnosti prezentira velik dio ove vrijedne kulturno-povijesne baštine s ciljem upotpunjavanja znanja o njima.

2022.

Hrvatska tehnička enciklopedija – drugi svezak

Hrvatska tehnička enciklopedija (HTE) Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža djelo je koje prvi put na jednom mjestu donosi znanja o hrvatskoj tehnici, njezinoj povijesti i sadašnjem stanju, dajući presjek bogate hrvatske tehničke i industrijske baštine. Drugi svezak Hrvatske tehničke enciklopedije obrađuje tehničke i biotehničke discipline: kemijsku, prehrambenu, tekstilnu, grafičku tehnologiju i biotehnologiju, rudarstvo i metalurgiju, te s tim područjem usko povezane discipline, farmaceutsku i drvnu tehnologiju te poljoprivrednu tehniku, kao dijelove farmacije, šumarstva i agronomije.

2021.

Hrvatski biografski leksikon, svezak 9

Objavljen je novi, deveti svezak Hrvatskoga biografskoga leksikona (Lo–Marj), koji donosi 1124 natuknice, među kojima tridesetak o obiteljima. Svezak u širokom potezu zahvaća osobe afirmirane u različitim područjima djelovanja: od poljodjelstva, šumarstva, gospodarstva, politike, novinarstva, prava i pedagogije, preko medicine, kemije, fizike, biologije, strojarstva, građevinarstva i srodnih struka, do književnosti, lingvistike te kazališne, filmske, likovne i glazbene umjetnosti.

2021.

Turopoljski leksikon

Turopoljski leksikon sinteza je spoznaja o hrvatskoj regiji prepoznatljiva identiteta i bogate baštine. Na 694 stranica Leksikon je obuhvatio 1288 natuknica. Obrađeni pojmovi tematski se kreću u rasponu od geologije i arheologije, obuhvaćaju prirodoslovna obilježja regije, podatke o naseljima i stanovništvu, etnografska i jezikoslovna obilježja, obavijesti o kulturnome stvaralaštvu i postignućima, bogatoj umjetničkoj i spomeničkoj baštini, nakladništvu i prosvjeti, politici i gospodarstvu, sve do sporta i zabave.

UMJETNOST NA MARGINAMA: Hrvatski politički plakat u 19. i 20. stoljeću (Šifra proizvoda: )

Cijena: 13,27 EUR

uključuje dostavu

Autori: Ewa Wróblewska-Trochimiuk

ISBN: 9789538089589

Broj stranica: 279

Uvez: meki

Godina izdanja: 2019.

Količina:

Predmetom kritičke i analitičke obrade u ovome djelu hrvatski je politički plakat kao dinamičan artefakt i politička gesta u kojoj se zrcale povijesne i društvene mijene, ritam konstruiranja (montaža i kanon) i dekonstruiranja (ikonoklazam i kaos) narativa i propagiranih vrijednosnih poruka. S obzirom na to da se politički plakati najfrekventnije pojavljuju u tranzicijskim i nestabilnim povijesnim trenucima, njihova analiza omogućuje detekciju prezentiranih ideja, stajališta i vrijednosti koje autori, odnosno naručitelji impliciraju u trenutku nastanka. Polazeći od pretpostavke da je plakat umjetnički barometar društvenih procesa, autorica identificira i odnose između establišmenta i umjetnika, ali i prakse financiranja, kontrole nastajanja plakata i dodirnih točaka, odnosno premrežavanja estetike i politike.

dr. sc. Đurđica Čilić Škeljo
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Autorica prikazuje povijesni kontekst razvoja političkoga plakata u Hrvatskoj te analizu građe promatrane s ikonografskog, strukturno-semiotičkog i antropološkog aspekta. Kronološkim slijedom upućuje na kontinuitet, ali i na lomove u razvoju političkoga plakata kao instrumenta političke komunikacije. Suvereno opisuje promjene mjesta plakata u javnom prostoru od sredine 19. do kraja 20. stoljeća, kad je prepoznat umjetnički aspekt i potencijal plakata koji je utjecao na njegov ulazak u muzejske zbirke i privatne kolekcije.

dr. sc. Magdalena Najbar-Agičić
Sveučilište Sjever, Koprivnica

Copyright MAXXmarketing GmbH
JoomShopping Download & Support

Hrvatska
enciklopedija

Hrvatski
biografski leksikon

Portal hrvatske
tehničke baštine

Hrvatski
egzonimi

Hrvatska.eu
Zemlja i ljudi

Studia
lexicographica

Digitalizirani
katalog

Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vam omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža.

Doznaj više