Hrvatska
enciklopedija
Hrvatski
biografski leksikon
Portal hrvatske
tehničke baštine
Portal
znanja
Hrvatski
egzonimi
Hrvatska.eu
Zemlja i ljudi
Studia
lexicographica
Digitalizirani
katalog
  2. Naslovnica
  3. Knjižara
  4. Izdanja drugih nakladnika
  5. Institut za filozofiju
  6. DR. ELZA KUČERA
2025.
Enciklopedija Hrvatskoga zagorja – drugo, dopunjeno izdanje

Sadržaj prvoga izdanja Enciklopedije Hrvatskoga zagorja dopunjen je i činjenično aktualiziran s više od 2000 dopuna: od zamjene brojčanih podataka do cijelih odlomaka teksta. S više od 160 novih natuknica, s pratećim ilustracijama, drugo izdanje obuhvaća ukupno 2108 natuknica. Na 1056 stranica, ovo je izdanje sinteza spoznaja o Hrvatskome zagorju kao regiji prepoznatljiva identiteta, kako u prošlosti tako i danas, te bogate materijalne i duhovne baštine.

OPŠIRNIJE
2024.
Leksikon utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek

Leksikonom utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek prvi se put na jednom mjestu obrađuje korpus srednjovjekovnih i ranorenesansnih utvrda na području Republike Hrvatske, podignutih tijekom srednjega vijeka i razdoblja ranoga novoga vijeka, odnosno od propasti Zapadnoga Rimskoga Carstva 476. do potpisivanja Žitvanskoga mira 1606. godine. Projektom se pregledno i sustavno hrvatskoj javnosti prezentira velik dio ove vrijedne kulturno-povijesne baštine s ciljem upotpunjavanja znanja o njima.

OPŠIRNIJE
2022.
Hrvatska tehnička enciklopedija – drugi svezak

Hrvatska tehnička enciklopedija (HTE) Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža djelo je koje prvi put na jednom mjestu donosi znanja o hrvatskoj tehnici, njezinoj povijesti i sadašnjem stanju, dajući presjek bogate hrvatske tehničke i industrijske baštine. Drugi svezak Hrvatske tehničke enciklopedije obrađuje tehničke i biotehničke discipline: kemijsku, prehrambenu, tekstilnu, grafičku tehnologiju i biotehnologiju, rudarstvo i metalurgiju, te s tim područjem usko povezane discipline, farmaceutsku i drvnu tehnologiju te poljoprivrednu tehniku, kao dijelove farmacije, šumarstva i agronomije.

OPŠIRNIJE
2021.
Hrvatski biografski leksikon, svezak 9

Objavljen je novi, deveti svezak Hrvatskoga biografskoga leksikona (Lo–Marj), koji donosi 1124 natuknice, među kojima tridesetak o obiteljima. Svezak u širokom potezu zahvaća osobe afirmirane u različitim područjima djelovanja: od poljodjelstva, šumarstva, gospodarstva, politike, novinarstva, prava i pedagogije, preko medicine, kemije, fizike, biologije, strojarstva, građevinarstva i srodnih struka, do književnosti, lingvistike te kazališne, filmske, likovne i glazbene umjetnosti.

OPŠIRNIJE
2021.
Turopoljski leksikon

Turopoljski leksikon sinteza je spoznaja o hrvatskoj regiji prepoznatljiva identiteta i bogate baštine. Na 694 stranica Leksikon je obuhvatio 1288 natuknica. Obrađeni pojmovi tematski se kreću u rasponu od geologije i arheologije, obuhvaćaju prirodoslovna obilježja regije, podatke o naseljima i stanovništvu, etnografska i jezikoslovna obilježja, obavijesti o kulturnome stvaralaštvu i postignućima, bogatoj umjetničkoj i spomeničkoj baštini, nakladništvu i prosvjeti, politici i gospodarstvu, sve do sporta i zabave.

OPŠIRNIJE
 
0

DR. ELZA KUČERA (Šifra proizvoda: )

DR. ELZA KUČERA
sliku
Cijena: 19,91 EUR
uključuje dostavu
Autori: Luka Boršić i Ivana Skuhala Karasman (ur.)
ISBN: 9789537137632
Broj stranica: 227
Uvez: meki
Godina izdanja: 2022.
Količina:

Elzu Kučeru »otkrili« smo baveći se pisanjem enciklopedijskoga priručnika Naše žene 2016. godine. Prva saznanja o njoj dobili smo iz oskudnih enciklopedijskih natuknica, no ubrzo smo shvatili da su podaci o njoj ne samo bili preoskudni glede njezine vrijednosti, već počesto i netočni. Elza Kučera (1883. – 1972.) spominje se kao najranija hrvatska profesionalna knjižničarka. Rjeđe, i to pretežno u stručnoj literaturi, spominje se kao prva psihologinja – ponekad se dodaje riječ »eksperimentalna«, ali slobodno bismo mogli ostaviti i širi pojam psihologinje. No s obzirom na naš znanstveno-istraživački projekt, Hrvatske filozofkinje u europskom kontekstu, 1 ponajviše nam je zapelo za oko to da je doktorirala filozofiju u Zürichu, i to za hrvatske prilike vrlo rano, 1909. godine. Već sam taj podatak da se radi o ženi koja je u trima stvarima bila prva u Hrvatskoj – prva knjižničarka, prva eksperimentalna psihologinja i prva doktorica filozofije – dovoljno je da se detaljnije prouči njezin život i djelo.

Copyright MAXXmarketing GmbH
JoomShopping Download & Support

Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vam omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža.

Doznaj više