2025.
Enciklopedija Hrvatskoga zagorja – drugo, dopunjeno izdanje

Sadržaj prvoga izdanja Enciklopedije Hrvatskoga zagorja dopunjen je i činjenično aktualiziran s više od 2000 dopuna: od zamjene brojčanih podataka do cijelih odlomaka teksta. S više od 160 novih natuknica, s pratećim ilustracijama, drugo izdanje obuhvaća ukupno 2108 natuknica. Na 1056 stranica, ovo je izdanje sinteza spoznaja o Hrvatskome zagorju kao regiji prepoznatljiva identiteta, kako u prošlosti tako i danas, te bogate materijalne i duhovne baštine.

OPŠIRNIJE
2024.
Leksikon utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek

Leksikonom utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek prvi se put na jednom mjestu obrađuje korpus srednjovjekovnih i ranorenesansnih utvrda na području Republike Hrvatske, podignutih tijekom srednjega vijeka i razdoblja ranoga novoga vijeka, odnosno od propasti Zapadnoga Rimskoga Carstva 476. do potpisivanja Žitvanskoga mira 1606. godine. Projektom se pregledno i sustavno hrvatskoj javnosti prezentira velik dio ove vrijedne kulturno-povijesne baštine s ciljem upotpunjavanja znanja o njima.

OPŠIRNIJE
2022.
Hrvatska tehnička enciklopedija – drugi svezak

Hrvatska tehnička enciklopedija (HTE) Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža djelo je koje prvi put na jednom mjestu donosi znanja o hrvatskoj tehnici, njezinoj povijesti i sadašnjem stanju, dajući presjek bogate hrvatske tehničke i industrijske baštine. Drugi svezak Hrvatske tehničke enciklopedije obrađuje tehničke i biotehničke discipline: kemijsku, prehrambenu, tekstilnu, grafičku tehnologiju i biotehnologiju, rudarstvo i metalurgiju, te s tim područjem usko povezane discipline, farmaceutsku i drvnu tehnologiju te poljoprivrednu tehniku, kao dijelove farmacije, šumarstva i agronomije.

OPŠIRNIJE
2021.
Hrvatski biografski leksikon, svezak 9

Objavljen je novi, deveti svezak Hrvatskoga biografskoga leksikona (Lo–Marj), koji donosi 1124 natuknice, među kojima tridesetak o obiteljima. Svezak u širokom potezu zahvaća osobe afirmirane u različitim područjima djelovanja: od poljodjelstva, šumarstva, gospodarstva, politike, novinarstva, prava i pedagogije, preko medicine, kemije, fizike, biologije, strojarstva, građevinarstva i srodnih struka, do književnosti, lingvistike te kazališne, filmske, likovne i glazbene umjetnosti.

OPŠIRNIJE
2021.
Turopoljski leksikon

Turopoljski leksikon sinteza je spoznaja o hrvatskoj regiji prepoznatljiva identiteta i bogate baštine. Na 694 stranica Leksikon je obuhvatio 1288 natuknica. Obrađeni pojmovi tematski se kreću u rasponu od geologije i arheologije, obuhvaćaju prirodoslovna obilježja regije, podatke o naseljima i stanovništvu, etnografska i jezikoslovna obilježja, obavijesti o kulturnome stvaralaštvu i postignućima, bogatoj umjetničkoj i spomeničkoj baštini, nakladništvu i prosvjeti, politici i gospodarstvu, sve do sporta i zabave.

OPŠIRNIJE
 

HRVATSKI ZNANSTVENICI U SVIJETU: socijalni korijeni u prostoru i vremenu (Šifra proizvoda: )

Cijena: 13,00 EUR
uključuje dostavu
Autori: Branka Golub
ISBN: 9536218194
Broj stranica: 215
Uvez: tvrdi
Godina izdanja: 2004.
Količina:

Ovo štivo o socijalnim korijenima hrvatskih znanstveničkih (e)migracija pokriva svojim sadržajem jedno duže vremensko razdoblje. Koristeći se materijalom i tezama iz disertacije o vanjskim migracijama znanstvenika (1992.) i oslanjajući se na dva kasnija empirijska istraživanja provedena 1995. i 1998. godine, ova knjiga, uz svoj teorijski dio, objedinjuje i empirijski materijal četiriju istraživanja odljeva hrvatskih znanstvenika u inozemstvo prikupljan sve od danas već davne 1986. godine. Uvidom u odgovore ispitanika tekst seže jednim svojim dijelom i do pojedinaca koji su napuštali domovinu u drugoj polovini 20. stoljeća, uglavnom u šezdesetim i sedamdesetim godinama, a doseže i ponekog prijeratnog i ratnog emigranta. Ovdje se misli, dakako, na Drugi svjetski rat. Kao što ni dandanas nema sustavnog uvida u odljev visokoobrazovanog stanovništva iz Hrvatske, tako su i u vremenu kada je autorica tek počela raditi na istraživanjima brain draina, ili preciznije rečeno, odljeva hrvatskih znanstvenika u inozemstvo, njegov opseg i destinacija bili posve nepoznati. O drugim socijalno-strukturnim značajkama da se i ne govori. Stoga je autorica, istražujući različite aspekte naše znanstveničke emigracije, osim u prvome istraživanju 1986. godine, kada su bili ispitani hrvatski znanstvenici u inozemstvu, bila upućena uglavnom na domaću znanstveničku populaciju. Ispitivala je pritom potencijalni, ali posrednim putem i stvarni znanstvenički odljev. Koristeći takav način i takvu metodologiju morala je zanemariti uvid u egzaktne razmjere njegova obima i veličine i zadržati se na nekim sa sociološkog stanovišta i važnijim pretpostavkama.

Copyright MAXXmarketing GmbH
JoomShopping Download & Support

Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vam omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža.

Doznaj više