Na današnji je dan prije stotinu godina rođena hrvatska književnica Vesna Parun, autorica jednoga od najvrjednijih opusa u hrvatskom pjesništvu XX. stoljeća. Njezine glasovite zbirke pjesama, među kojima napose Zore i vihori (1947), Crna maslina (1955), Vidrama vjerna (1957) i Koralj vraćen moru (1959), označile su prekretnice u modernoj hrvatskoj poratnoj lirici. Mnoge su joj ljubavne i refleksivne pjesme, uz afirmativnu kritičku recepciju, stekle i široku popularnost (Bila sam dječak, Ti koja imaš nevinije ruke, Pjesma o mornarima, ulicama i noći, Ja tjeram krdo riječi, Balada o prevarenom cvijeću). Sklona ludičkomu razumijevanju jezika i vitalističkomu shvaćanju svijeta i prirode, uspijevala je spojiti refleksivni lirski stil sa zaigranošću basne, bajke, aforizma i epigrama te se njezina eklektična književna narav najizrazitije očitovala u bogatom stvaralaštvu za djecu i mlade. U kasnoj stvaralačkoj fazi posvetila se satiri i jetkom humoru te i u toj sferi napisala niz antologijskih djela.
U proteklih pet mjeseci u emisiji Znanstveni krugovi (HTV, prvi program) emitirana su čak tri zanimljiva priloga o Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža: 19. listopada 2021. o Turopoljskom leksikonu, 25. siječnja 2022. o Hrvatskom biografskom leksikonu i 22. veljače 2022. o izložbi Znanje, slika, kultura – enciklopedije pune života. Prva dva priloga (novinarka Maja Vađić) traju po desetak minuta, treći prilog (novinarka Sandra Pavković) oko šest minuta, a svi su emitirani na samom početku emisije. Moguće ih je pogledati (bez naknade) na mrežnoj multimedijskoj usluzi HRTi.
Na današnji je dan 1868. rođen intendant, kazališni redatelj i pisac Stjepan Miletić. Nakon što je doktorirao filozofiju na Sveučilištu u Beču 1893, što je uvelike utjecalo na njegov profesionalni habitus, cijeloga je života djelovao kao neovisni intelektualac te bio aktivan u javnom i gospodarskom životu. Obnašajući dužnost intendanta zagrebačkoga HNK 1894–98, u hrvatsku se kulturnu povijest upisao kao reformator profesionalnoga kazališta, ostvarivši mnogobrojne umjetničke, scenske i administrativne promjene, a osobit prinos dao je i razvoju režije kao samostalne umjetničke djelatnosti. Znatnu vrijednost imaju i njegove književne i kazališne kritike, dijelom skupljene u zbirci Iz raznih novina (1887–1909), te memoari Hrvatsko glumište (1904).
U povodu smrti Igora Mandića, esejista te književnoga i glazbenoga kritičara, polemičara osebujna stila čija je satirička oštrica bila usmjerena na uvriježene sustave vrijednosti i opća mjesta hrvatske kulture, upućujemo na iscrpan članak Bruna Kragića o njemu u prije nekoliko mjeseci objavljenom 9. svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona, jednom od temeljnih izdanja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža.
U proljeće iz tiska izlazi drugi svezak Hrvatske tehničke enciklopedije (HTE) u kojem su obrađene sljedeće tematske cjeline: biokemijsko inženjerstvo, drvna tehnika, farmaceutska tehnologija, grafička tehnologija, kemijska tehnologija, metalurgija, poljoprivredna tehnika, prehrambena tehnologija, rudarstvo i tekstilna tehnologija. HTE donosi mnoge zanimljivosti o tehničkoj baštini i dosezima tehnike u Hrvatskoj, a ovoga puta skrećemo pozornost na članak o ukrajinskom inženjeru Stjepanu Prokofjeviču Timošenku koji je nakon Prvoga svjetskog rata emigrirao u Zagreb, gdje je pronašao utočište i postao prvim nastavnikom Tehničke visoke škole iz područja tehničke mehanike.
Hrvatska 
Hrvatski 
Portal hrvatske
Portal
Hrvatski 
Hrvatska.eu
Studia 
Digitalizirani Kontaktirajte nas
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Frankopanska 26, 10 000 Zagreb
tel.: +385 1 4800 333
e-mail: lzmk@lzmk.hr
Pratite nas na Facebooku
Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vam omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža.