Umjetničko djelovanje francuske fotografkinje hrvatskoga podrijetla Dore Maar, kćeri arhitekta Josipa Markovića, dugo je vremena bilo u sjeni njezine intimne veze s jednim od najistaknutijih svjetskih umjetnika Pablom Picassom. Osobito zapažena po nadrealističkom umjetničkom izrazu, u Parizu je od 1934. vodila samostalni fotografski studio, gdje je, eksperimentirajući s fotomontažama i fotokolažima, stvorila radove u kojima se, uz grotesku i apsurd, erotizam i provokaciju, često očituju napetost i tjeskoba, među njima i antologijska djela fotografskoga nadrealizma, Portret Ubua i Ul. Astorg, kbr. 29. Tijekom II. svjetskoga rata posve je napustila fotografiju te se okrenula slikarstvu.Iscrpan članak autorice Darje Tomić o toj »Picassovoj muzi«, kako je bila obilježena za života, njezinu životu, djelu i postignućima pronađite u novom, 9. svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona te na portalu Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža:
Jedan od najplodnijih zagrebačkih arhitekata u razdoblju do I. svjetskoga rata bio je Rudolf Lubynski. Projektirao je stambene, poslovne i obiteljske građevine te je njegova arhitektura najamnih stambenih zgrada na početku XX. st. programski, morfološki i arhitektonskom kvalitetom stvorila prototipove za buduću stambenu izgradnju Zagreba. Njegovo je glavno djelo zgrada Sveučilišne knjižnice na Marulićevu trgu u Zagrebu, danas zgrada Hrvatskoga državnoga arhiva, dovršena 1913, koja je po dosljedno provedenom jedinstvu arhitekture, ukrasa i opreme najvrsniji primjer kasnosecesijske arhitekture u Hrvatskoj. Između dvaju svjetskih ratova njegov je atelijer prerastao u veliki projektni biro u kojem su djelovali mnogi mladi arhitekti, protagonisti modernizma 1930-ih. Opsežan članak autorice Darje Mahečić Radović o tom istaknutom arhitektu i njegovim projektima kojima je uvelike definirao današnji izgled glavnoga grada Hrvatske pročitajte u novom 9. svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona te na portalu Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža:
U novoobjavljenom 9. svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona nalaze se brojni velikani hrvatske književnosti. Jedan je od njih Vjekoslav Majer, široj javnosti najpoznatiji kao autor antologijske novele Iz dnevnika maloga Perice, prema kojoj je snimljen najpopularniji i najgledaniji hrvatski film Tko pjeva zlo ne misli (1970). Na književnu je scenu stupio zbirkom pjesama Lirika (1924), utvrdivši »bolećivi sentimentalizam« kao konstantu svojega stvaralaštva, te se potom 
Opsežan i dugoročan leksikografski projekt, Hrvatski biografski leksikon jedan je od temeljnih programa Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Višesveščana biografsko-bibliografska edicija sadržava životopise Hrvata koji su ostavili znatan trag u domovini i svijetu te pripadnika drugih naroda koji su sudjelovali u životu hrvatskih zemalja, kontekst u kojem su djelovali i opis njihovih postignuća – svega bitnoga što je utkano u hrvatsku baštinu i što čini hrvatski identitet 
Od sutra do sljedećega petka u Leksikografskoj knjižari (Frankopanska 24) traje akcija »Knjiga svima i svuda«. Organizirali smo prigodnu prodaju enciklopedija, leksikona, atlasa, rječnika i ostalih izdanja Leksikografskoga zavoda po sniženim cijenama. Možete nas posjetiti svakoga radnoga dana od 8 do 16 sati. Sutra (petak, 22. travnja), na Dan hrvatske knjige koji se obilježava u spomen na Marka Marulića i njegovu Juditu dovršenu upravo na taj dan 1501. godine, knjižara radi 
Hrvatska 
Hrvatski 
Portal hrvatske
Portal
Hrvatski 
Hrvatska.eu
Studia 
Digitalizirani 