Na današnji je dan 1868. rođen intendant, kazališni redatelj i pisac Stjepan Miletić. Nakon što je doktorirao filozofiju na Sveučilištu u Beču 1893, što je uvelike utjecalo na njegov profesionalni habitus, cijeloga je života djelovao kao neovisni intelektualac te bio aktivan u javnom i gospodarskom životu. Obnašajući dužnost intendanta zagrebačkoga HNK 1894–98, u hrvatsku se kulturnu povijest upisao kao reformator profesionalnoga kazališta, ostvarivši mnogobrojne umjetničke, scenske i administrativne promjene, a osobit prinos dao je i razvoju režije kao samostalne umjetničke djelatnosti. Znatnu vrijednost imaju i njegove književne i kazališne kritike, dijelom skupljene u zbirci Iz raznih novina (1887–1909), te memoari Hrvatsko glumište (1904).
U povodu smrti Igora Mandića, esejista te književnoga i glazbenoga kritičara, polemičara osebujna stila čija je satirička oštrica bila usmjerena na uvriježene sustave vrijednosti i opća mjesta hrvatske kulture, upućujemo na iscrpan članak Bruna Kragića o njemu u prije nekoliko mjeseci objavljenom 9. svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona, jednom od temeljnih izdanja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža.
U proljeće iz tiska izlazi drugi svezak Hrvatske tehničke enciklopedije (HTE) u kojem su obrađene sljedeće tematske cjeline: biokemijsko inženjerstvo, drvna tehnika, farmaceutska tehnologija, grafička tehnologija, kemijska tehnologija, metalurgija, poljoprivredna tehnika, prehrambena tehnologija, rudarstvo i tekstilna tehnologija. HTE donosi mnoge zanimljivosti o tehničkoj baštini i dosezima tehnike u Hrvatskoj, a ovoga puta skrećemo pozornost na članak o ukrajinskom inženjeru Stjepanu Prokofjeviču Timošenku koji je nakon Prvoga svjetskog rata emigrirao u Zagreb, gdje je pronašao utočište i postao prvim nastavnikom Tehničke visoke škole iz područja tehničke mehanike.
Na današnji dan prije 55 godina preminuo je Mate Ujević, ravnatelj Hrvatskoga izdavalačkoga bibliografskoga zavoda (1941–45) i pomoćnik direktora Leksikografskoga zavoda (1950–65), pokretač, glavni urednik i ključni prinosnik više temeljnih leksikografskih i bibliografskih pothvata: Hrvatske enciklopedije (1941–45), Bibliografije rasprava, članaka i književnih radova u časopisima NR Hrvatske (1948–49), Pomorske enciklopedije (1954–64), Enciklopedije Jugoslavije (1955–71) i Bibliografskoga kataloga Leksikografskoga zavoda (objavljivan od 1956). Leksikografski zavod obilježio je 120. obljetnicu njegova rođenja prigodnim plakatom tiskanim u srpnju 2021., a ovih dana plakat je dobilo i jedno od životnih mu djela – Bibliografski katalog (oba se mogu nabaviti u knjižari u Frankopanskoj 24). Uz prethodno digitaliziranu njegovu enciklopediju (https://hemu.lzmk.hr/) za ovu se pak godinu priprema i mrežno dostupna virtualna izložba o Mati Ujeviću, koji je ostao zapamćen i kao nositelj izraelskoga priznanja Pravednik među narodima.
Na današnji dan prije četrdeset godina umro je Miroslav Krleža, utemeljitelj 1950. i do kraja života direktor Leksikografskoga zavoda, koji je po njem nazvan 1984. Pokretač Enciklopedije Jugoslavije (koje je bio glavni urednik), kao i niza drugih izdanja, uključivao se napose u rad opće Enciklopedije Leksikografskog zavoda, Muzičke enciklopedije i Enciklopedije likovnih umjetnosti. Njegov je urednički i enciklopedijski rad u hrvatskoj kulturi izniman, dok je vrhunskim književnim ostvarenjima postao jednom od onih figura, i u svjetskim razmjerima rijetkih, koje u svojim kulturama zauzimaju središnje mjesto.
Hrvatska 
Hrvatski 
Portal hrvatske
Portal
Hrvatski 
Hrvatska.eu
Studia 
Digitalizirani 