Prije nekoliko dana objavljen je drugi svezak Hrvatske tehničke enciklopedije, vrijedno enciklopedijsko djelo kakvo bogata hrvatska tehnička i industrijska baština umnogome i zaslužuje. Osim tehničkih i biotehničkih disciplina (kemijske, prehrambene, tekstilne i grafičke tehnologije te biotehnologije, rudarstva, metalurgije i ostalih usko povezanih područja) koje su obrađene u ovom svesku, Enciklopedija donosi prikaze osoba, institucija, tvornica i proizvoda čija su imena nerijetko utkana u kolektivno pamćenje i kulturni identitet. U njoj se primjerice nalaze natuknice o izumitelju žarulje s volframovom niti Franji Hanamanu, nobelovcu Vladimiru Prelogu i ocu masovne eksploatacije nafte u svijetu Antunu Lučiću te zanimljivi članci o tvornicama, od onih koje predstavljaju začetke naše industrije (riječka Hartera ili Pamučna industrija Duga Resa) do negdašnjih gospodarskih divova (Jugovinil, Jugoplastika, Karbon, Dioki, Sljeme, Gorica, Jedinstvo, Šavrić, Astra, DTR, Kamensko, Nada Dimić) i onih koje uspješno posluju i danas.

Na današnji dan prije 100 godina rođen je ALEKSANDAR MARKS, jedan od najistaknutijih protagonista slavne Zagrebačke škole crtanoga filma. Nakon studija slikarstva na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti već je 1952. godine sudjelovao u prvim profesionalnim pokušajima animacije u nas. Izražavajući se karakterističnom reduciranom animacijom, bio je glavni crtač i suredatelj na Crvenkapici (1954), prvom hrvatskom crtanom filmu u boji, te glavni crtač na filmovima Cowboy Jimmy Dušana Vukotića (1957) i Na livadi Nikole Kostelca (1957). Autor je brojnih, svjetski nagrađivanih filmova; s Vatroslavom Mimicom ostvario je u filmu Samac (1958) izraz na tragu nadrealizma, gotovo apstrakcije, a s Vladimirom Jutrišom dražesne dječje filmove (Mrav dobra srca, 1965) i one tjeskobnih subjektivnih svjetova (Metamorfoza, 1964; Pauk, 1969), među kojim je vrhunac postignuo kafkijanskim filmom Muha (1966), sugestivne ekspresionističke grafike, monumentalnih oblika i krajnje reducirana pokreta.

U organizaciji knjižnice Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i Hrvatske udruge za znanstvenu komunikaciju, u ponedjeljak 13. lipnja u vijećnici Filozofskoga fakulteta održana je tribina o otvorenom pristupu znanstvenim knjigama. Uz organizatore, Ivu Melinščak Zlodi, izv. prof. dr. sc. Ivanu Hebrang Grgić i prof. dr. sc. Vladimira Mršu, u raspravi o znanstvenom knjižnom nakladništvu i mogućnostima za otvoreni pristup znanstvenim knjigama u Hrvatskoj sudjelovali su predstavnici nakladnika, autora, urednika i financijera (https://web2020.ffzg.unizg.hr/.../tribina-o-otvorenom...). Izdavačku koncepciju Leksikografskoga zavoda u otvorenom pristupu predstavila je pomoćnica ravnatelja, dr. sc. Nataša Jermen.