Na današnji dan prije 55 godina preminuo je Mate Ujević, ravnatelj Hrvatskoga izdavalačkoga bibliografskoga zavoda (1941–45) i pomoćnik direktora Leksikografskoga zavoda (1950–65), pokretač, glavni urednik i ključni prinosnik više temeljnih leksikografskih i bibliografskih pothvata: Hrvatske enciklopedije (1941–45), Bibliografije rasprava, članaka i književnih radova u časopisima NR Hrvatske (1948–49), Pomorske enciklopedije (1954–64), Enciklopedije Jugoslavije (1955–71) i Bibliografskoga kataloga Leksikografskoga zavoda (objavljivan od 1956). Leksikografski zavod obilježio je 120. obljetnicu njegova rođenja prigodnim plakatom tiskanim u srpnju 2021., a ovih dana plakat je dobilo i jedno od životnih mu djela – Bibliografski katalog (oba se mogu nabaviti u knjižari u Frankopanskoj 24). Uz prethodno digitaliziranu njegovu enciklopediju (https://hemu.lzmk.hr/) za ovu se pak godinu priprema i mrežno dostupna virtualna izložba o Mati Ujeviću, koji je ostao zapamćen i kao nositelj izraelskoga priznanja Pravednik među narodima.

Na današnji dan prije četrdeset godina umro je Miroslav Krleža, utemeljitelj 1950. i do kraja života direktor Leksikografskoga zavoda, koji je po njem nazvan 1984. Pokretač Enciklopedije Jugoslavije (koje je bio glavni urednik), kao i niza drugih izdanja, uključivao se napose u rad opće Enciklopedije Leksikografskog zavoda, Muzičke enciklopedije i Enciklopedije likovnih umjetnosti. Njegov je urednički i enciklopedijski rad u hrvatskoj kulturi izniman, dok je vrhunskim književnim ostvarenjima postao jednom od onih figura, i u svjetskim razmjerima rijetkih, koje u svojim kulturama zauzimaju središnje mjesto.

U svojim kućnim bibliotekama mnogi ljubitelji karata, atlasa ili geografije općenito iz nostalgičnih razloga čuvaju neki stari, od prekomjernoga prelistavanja možda dobrano istrošeni, odlijepljeni, čak i išarani primjerak zavodskoga Atlasa svijeta. Osobito ako su iz njega o svijetu i domovini učili prije pet ili šest desetljeća, kada u nas nisu postojali ili su se tek počeli objavljivati slični atlasi drugih izdavača. Unatoč sve većoj produkciji atlasa svijeta u posljednjih dvadesetak godina, zavodski je atlas uspio zadržati neke posebnosti. U njemu se njeguje enciklopedijski pristup, što znači da su tekstualni opisi država svijeta mnogo opsežniji nego drugdje.