Početkom ove godine dva su klasična izdanja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, Muzička enciklopedija (2. izdanje, 1971–1977) i Leksikon jugoslavenske muzike (1984), uvrštena u RILM Music Encyclopedias, svjetsku elektroničku zbirku muzičkih enciklopedija i leksikona.
Predstavljanje toga projekta održano je 15. ožujka u zavodskoj Velikoj dvorani, uz nazočnost mnogobrojnih uvaženih muzikologa te predstavnika glavnih medijskih kuća.
Dr. sc. Bruno Kragić, glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda, uvodno je pozdravio sve prisutne te izrazio zadovoljstvo što su izdanja Zavoda dostupna u svjetskom repertoriju glazbenih enciklopedija.
Dr. sc. Filip Hameršak, ravnatelj Leksikografskoga zavoda, istaknuo je da se u Zavodu već više od 15 godina internetski objavljuju mrežna, ali i digitalizirana klasična izdanja, po načelu otvorenoga pristupa putem zavodskoga portala. Međutim, ovakvim se uključivanjem u globalnu bazu podataka znatno pojačava međunarodna vidljivost i dostupnost, a time i razina svjetske relevantnosti.
Marijana Pintar, viša leksikografkinja, urednica struka glazba i balet u Hrvatskom biografskom leksikonu, predstavila je navedena izdanja Leksikografskoga zavoda, kao i povijest njihova nastanka. Naglasila je da su ta izdanja u projekt uvrštena zato što su i danas u mnogim aspektima još uvijek nezaobilazna za povijest hrvatske glazbe. Podsjetila je da je urednik prvoga izdanja Muzičke enciklopedije, tiskane u dva sveska 1958. i 1963., bio Josip Andreis, pionir moderne hrvatske glazbene historiografije, dok je urednik proširenoga drugoga izdanja bio Krešimir Kovačević, koji je ujedno bio i urednik Leksikona jugoslavenske muzike, i danas dragocjenoga izdanja u kojem su sačuvani vrijedni podatci o osobama, institucijama i glazbenim društvima. Također, Pintar je naglasila da su ovim projektom »stara«, ali velikim dijelom ne i zastarjela izdanja Leksikografskoga zavoda dobila novu globalnu prepoznatljivost.
Inicijativa za suradnju s institutom RILM (Répertoire International de Littérature Musicale) potekla je od dr. sc. Zdravka Blažekovića, izvršnoga urednika RILM-a. Dr. sc. Blažeković predstavio je povijest i aktivnosti toga instituta, osnovanoga 1967. u New Yorku, sa zadaćom priređivanja svjetske glazbene bibliografije. Danas RILM obuhvaća 1 300 000 bibliografskih jedinica (s povećanjem za približno 75 000 jedinica godišnje) o svim vrstama glazbe objavljenima na mnogobrojnim jezicima.
RILM Music Encylopedias poseban je odvjetak tih nastojanja, digitalni repozitorij glazbenih enciklopedija i leksikona, izvorno objavljenih u tiskanom obliku. Projekt je započeo prije desetak godina i repozitorij danas sadržava 65 enciklopedija iz svih područja glazbe (opće glazbene enciklopedije, nacionalne enciklopedije, enciklopedije instrumenata i glazbene teorije) objavljenih na 12 jezika. Većina tih enciklopedija prije nije bila digitalizirana.
Svake se godine u repozitorij dodaje nekoliko novih naslova, a u siječnju 2023. dodana su i dva izdanja Leksikografskoga zavoda. S obzirom na to da repozitorij omogućava sveobuhvatno pretraživanje sadržaja, te da je kao jedna od sastavnica uključen i u krovnu bazu EBSCO, hrvatski su glazbenici i glazbena djela na taj način umreženi sa svjetskim glazbenim odnosno muzikološkim repertoarom.
Predstavljanje je uveličao Hrvatski barokni ansambl, kojega su članice Ana Benić Šalinović (flauta), Laura Vadjon (violina), Hiwote Tadesse (viola) i Dora Kuzmin Maković (violončelo) izvele Kvartet u D-duru, KV 285, Wolfganga Amadeusa Mozarta.
Iz medija:
Due edizioni accessibili a livello globale
Predstavljanje projekta uvrštenja muzičkih enciklopedija u svjetsku elektroničku zbirku
Hrvatska muzikološka literatura dostupna u svjetskom virtualnom repozitoriju
Autorica fotografija: Andrea Holenda
Hrvatska 
Hrvatski 
Portal hrvatske
Portal
Hrvatski 
Hrvatska.eu
Studia 
Digitalizirani 