Predstavljanje u Cresu

CresU srijedu 15. rujna, s početkom u 19:30, u klaustru Samostana sv. Frane u Cresu javno je predstavljen II. svezak nove biblioteke Leksikografskoga zavoda, namijenjene poglavito objavljivanju za nacionalnu kulturu vrijednih književnih, publicističkih i stručnih djela preminulih hrvatskih autora, osobito onih koja su stjecajem političkih, ali i estetičkih okolnosti ostala u rukopisu i privatnom posjedu, izvan dohvata mjerodavnih baštinskih ustanova. Ovom prigodom predstavljeni svezak sadržava prvi put tiskani osobni dnevnik istaknutoga franjevca konventualca Joze Miloševića (1869–1926), posvećen ponajviše burnim zbivanjima u gradu Cresu 1918–19.
Više na:

Hrvatska: zemlja i ljudi

hrvatska zemlja i ljudi web2020Protekloga tjedna internetski je objavljeno treće, ažurirano izdanje publikacije Hrvatska: zemlja i ljudi (urednici Mladen Klemenčić, Ankica Šunjić Matković i Zvonimir Frka-Petešić). Uz dosad zastupljene hrvatski, engleski, francuski i njemački jezik potpuna je novost izdanje na španjolskom jeziku. Riječ je o publikaciji pokrenutoj u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, sa sažetim ali obilatim informacijama o zemljopisu, povijesti, političkom ustroju, stanovništvu, gospodarstvu, kulturi i društvu te o stoljetnim vezama Hrvatske i drugih europskih zemalja i naroda. Prvo izdanje pripremljeno je 2013. povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a bilo je namijenjeno ponajprije publici ostalih zemalja članica. S obzirom na raspoložive podatke o distribuciji tiskanih primjeraka te o posjećenosti mrežnog izdanja, imamo razloga vjerovati da je ispunilo svoju zadaću. Drugo, ažurirano, ali i sadržajno ponešto izmijenjeno izdanje publikacije pripremljeno je uoči još jednoga za Hrvatsku bitnoga vanjskopolitičkog događaja – predsjedanja Vijećem Europske unije (od 1. siječnja do 30. lipnja 2020). Budući da je publikacija Hrvatska: zemlja i ljudi jedna od rijetkih koja pregledno ujedinjuje bitne činjenice iz različitih područja, u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova Leksikografski zavod nastavlja s njezinim ažuriranjem te prevođenjem na svjetske jezike.

Petar Lorini

LoriniU srpnju ove godine napunilo se i stotinu godina od smrti Petra Lorinija (Sali, 1850 – Beograd, 1921), ribarstvenika i pučkoga prosvjetitelja koji je desetljećima neumorno nastojao oko modernizacije ribarstva na istočnome Jadranu, a i oko poboljšanja vinogradarstva, maslinarstva te školskoga sustava. Svoje je zamisli najpotpunije iznio u knjizi Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama Jadranskoga mora (Beč 1903, pretisak Zagreb 1995), prvome takvom hrvatskom priručniku, koji se rabio kao udžbenik u pomorskim i ribarskim školama. Opsežan prilog o njem bit će za koji dan tiskan u najnovijem, IX. svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona, a uvršten je i među odabrane članke mrežnoga izdanja:

Dnevnik 1918–1919.

Dnevnik 1918 1919 letakPrvi puta tiskani osobni dnevnik istaknutoga franjevca konventualca Joze Miloševića (1869–1926) drugi je svezak zavodskoga niza Biobibliographica Nova. Posvećeno ponajviše burnim zbivanjima u gradu Cresu 1918–19., što su u okolnostima talijanske okupacije za posljedicu imala i desetljetni izgon hrvatskih franjevaca, kroničarsko-faktografski, a i literarno vrijedno, to je svjedočanstvo svojim živopisnim stilom i autentičnim dijalozima izniman prikaz prijelomnih trenutaka grada i otoka Cresa, pa i širega kvarnerskoga područja.
U srijedu 15. rujna, od 19,30, u klaustru Samostana sv. Frane (Cres, Trg sv. Frane 6) izdanje će predstaviti priređivač dr. sc. Ivan Armanda te povjesničari vlč. dr. sc. Franjo Velčić i fra Ljudevit Anton Maračić, uz prigodno obraćanje gvardijana Samostana sv. Frane fra Vitomira Glavaša i ravnatelja Leksikografskoga zavoda dr. sc. Filipa Hameršaka. Predstavljanje će voditi fra Vladimir Vidović, glavni urednik časopisa Veritas.
Tiskana uz potporu Ministarstva kulture RH, opsega 194 stranice, tijekom večeri knjiga će se iznimno moći kupiti po cijeni od 70 kuna.

Antun Lučić

LucasNa današnji dan prije 100 godina preminuo je u Washingtonu Anthony Francis Lucas, rođen kao Antun Lučić 1855. u Splitu. Hvarskih korijena, gotovo vršnjak Nikole Tesle, imao je sličan životni put, a barem nakratko mogli su se susresti i na Tehničkoj visokoj školi u Grazu. Iselivši se 1879. u Sjedinjene Američke Države, Lucas/Lučić svojim je geološkim spoznajama i tehnološkim rješenjima znatno pridonio proizvodnji kamene soli i sumpora te, navlastito, ubrzanomu razvoju naftne industrije, s daljnjim učincima posebice u području automobilskoga prijevoza i energetike, što je dovelo ne samo do temeljite preobrazbe teksaškoga i američkoga gospodarstva nego i do znatnih promjena u svagdašnjem životu. Iscrpniji članak o tom svjetski poznatom strojarskom inženjeru i rudarsko-naftnom poduzetniku možete pronaći u Hrvatskom biografskom leksikonu:

Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vam omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža.

Doznaj više