Na današnji je dan prije 150 godina rođena književnica i novinarka Marija Jurić Zagorka. Napustivši školovanje početkom 1890-ih, ubrzo je postala novinarkom u redakciji Obzora, gdje je djelovala od kraja 1896. do 1917, što joj je donijelo ugled prve hrvatske moderne političke reporterke, među ostalim pisala feljtone, putopisne zapise i autobiografske bilješke te uređivala rubriku Iz ženskog svijeta. Od 1910. posvećena osobito književnosti, objavila je prvi hrvatski kriminalistički roman Kneginja iz Petrinjske ulice (1910) te se zatim u čitateljskim krugovima afirmirala mnogobrojnim povijesnim romanima. Baveći se različitim povijesnim događajima koje dopunjuje složenim ljubavnim zapletima, pri čem je u prvom planu gotovo uvijek samosvjesni ženski lik, stvorila je specifičan model feljtonske romanse, najuspjelije u ciklusu Grička vještica (1912–13) te romanima Kći Lotrščaka (1919–20) i Gordana (1933–35).

Članak o jednoj od najistaknutijih hrvatskih autorica, promotorici sindikalnoga i ženskoga aktivizma te pionirki političkoga novinarstva pročitajte u mrežnom izdanju Hrvatske enciklopedije:

https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29566

Jučer su Leksikografski zavod posjetili učenici četvrtoga razreda Osnovne škole Petra Zrinskog iz Zagreba. Leksikograf Zdenko Jecić, glavni urednik Hrvatske tehničke enciklopedije, i leksikografkinja Cvijeta Kraus, urednica digitalnih izdanja i mrežnih sadržaja Zavoda, održali su radionicu i predavanje o tome što su enciklopedije i leksikoni, kako nastaju i zašto su važni. Također, ističući važnost digitalnih enciklopedijskih sadržaja, urednici su djeci pokazali kako pretraživati digitalna izdanja Leksikografskoga zavoda te tako doći do željenih informacija. Hvala učenicima, učiteljicama i upravi škole na divnome druženju.

Književnik i leksikograf Miroslav Krleža, utemeljitelj i do kraja života direktor Leksikografskoga zavoda, koji od 1984. nosi njegovo ime, još kao mlad pisac (prema vlastitim riječima, 1913) zamislio je dramsku pentalogiju u kojoj je htio portretirati »pet giganta (…) pet monumentalnih figura: Hrista, Michelangela, Kolumba, Kanta i Goyu«. Prva trojica likovi su njegovih drama Legenda (1914), Cristoval Colon / Kristofor Kolumbo (1918) i Michelangelo Buonarroti (1919), a slavnomu španjolskom slikaru posvetio je esej Francisco José Goya y Lucientes (1926). Baveći se Krležinom rukopisnom ostavštinom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, radnik Leksikografskoga zavoda Pavle Bonča pronašao je dosad nepoznat Krležin dramski tekst upravo o slikaru Goyi, radnje smještene na madridski dvor, te nedavno u znanstvenom časopisu Književna smotra (2022, br. 4) objavio njegov prijepis i interpretaciju, predloživši kao vrijeme nastanka razdoblje između 1914. i 1923. Premda je riječ o razmjerno kratkom i vjerojatno nedovršenom Krležinu djelu, ono je prema prvim dojmovima kritike (Tomislav Čadež) spremno za kazališno uprizorenje. Književna smotra dostupna je na poveznici https://hrcak.srce.hr/broj/22405.

Objavljen je novi, 31. svezak časopisa za leksikografiju i enciklopedistiku Studia lexicographica. U njemu među ostalim možete pročitati članke o elektroničkim rječnicima u informacijsko doba, jeziku Kerstnerovih Gruntovčana, osobitostima Šumarske enciklopedije i važnosti otvorenog pristupa znanstvenim knjigama. Časopis je dostupan u otvorenom pristupu na poveznici: https://studialexicographica.lzmk.hr/sl/issue/view/28, a tiskano izdanje možete nabaviti u Leksikografskoj knjižari ili ga naručiti u mrežnoj knjižari Leksikografskoga zavoda: https://www.lzmk.hr/knjizara/product/view/14/156.

Davno je Arsen Dedić na tekst Zvonimira Baloga opjevao bubamarca, bubamarina muškarca, koji između tolikih bubamara iste boje, istih šara ne zna koja je njegova Mara. Članci o njima dvojici nalaze se u Hrvatskoj enciklopediji, Hrvatskome biografskome leksikonu i Hrvatskoj književnoj enciklopediji. Kako bilo, prije nekoliko dana knjižničari jedne male knjižnice na ne tako hladnom jugu Hrvatske zabilježili su kako je tijekom selidbe upravo na Hrvatski biografski leksikon sletjela bubamara (možda bubamarac?), kukac kornjaš poznat i kao božja ovčica. Je li riječ o sedmopjegoj božjoj ovčici (Coccinella septempunctata), ne možemo razaznati sa sigurnošću, ali nadamo se da je u pitanju neka od vrsta korisnih za usjeve zbog prehrane ušencima, uz koje se zacijelo stoga veže i pučko vjerovanje o bubamari odnosno božjoj ovčici kao vjesniku sreće i zdravlja (neke vrste božjih ovčica, napose unesene odnosno invazivne, štetne su).

https://www.jutarnji.hr/vaumijau/aktualno/mala-knjiznica-u-dalmaciji-dobila-neocekivanu-zivotinjsku-pomoc-u-selidbi-15293823