U novoobjavljenom 9. svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona nalaze se brojni velikani hrvatske književnosti. Jedan je od njih Vjekoslav Majer, široj javnosti najpoznatiji kao autor antologijske novele Iz dnevnika maloga Perice, prema kojoj je snimljen najpopularniji i najgledaniji hrvatski film Tko pjeva zlo ne misli (1970). Na književnu je scenu stupio zbirkom pjesama Lirika (1924), utvrdivši »bolećivi sentimentalizam« kao konstantu svojega stvaralaštva, te se potom prometnuo u jednoga od najistaknutijih predstavnika urbane proze u hrvatskoj književnosti. Čvrsto ukorijenjen u zagrebački ambijent, u romanima jednostavne pripovjedne strukture, Pepić u vremenu i prostoru (1935–1938), Dnevnik Očenašeka (1938) i Život puža (1938), iz perspektive likova marginalaca prikazuje malograđanski mentalitet i siromašni radnički svijet u poremećenim društvenim okolnostima između dvaju svjetskih ratova. Zagrebom je zaokupljen i u knjizi feljtona i zapisaka Osamljeni čovjek u tingltanglu (1965). Iscrpan članak autorice Martine Kokolari o tom »najradoznalijem šetaču Zagreba« pročitajte u 9. svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona te na portalu Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža.U novoobjavljenom 9. svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona nalaze se brojni velikani hrvatske književnosti. Jedan je od njih Vjekoslav Majer, široj javnosti najpoznatiji kao autor antologijske novele Iz dnevnika maloga Perice, prema kojoj je snimljen najpopularniji i najgledaniji hrvatski film Tko pjeva zlo ne misli (1970). Na književnu je scenu stupio zbirkom pjesama Lirika (1924), utvrdivši »bolećivi sentimentalizam« kao konstantu svojega stvaralaštva, te se potom prometnuo u jednoga od najistaknutijih predstavnika urbane proze u hrvatskoj književnosti. Čvrsto ukorijenjen u zagrebački ambijent, u romanima jednostavne pripovjedne strukture, Pepić u vremenu i prostoru (1935–1938), Dnevnik Očenašeka (1938) i Život puža (1938), iz perspektive likova marginalaca prikazuje malograđanski mentalitet i siromašni radnički svijet u poremećenim društvenim okolnostima između dvaju svjetskih ratova. Zagrebom je zaokupljen i u knjizi feljtona i zapisaka Osamljeni čovjek u tingltanglu (1965). Iscrpan članak autorice Martine Kokolari o tom »najradoznalijem šetaču Zagreba« pročitajte u 9. svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona te na portalu Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža.
Opsežan i dugoročan leksikografski projekt, Hrvatski biografski leksikon jedan je od temeljnih programa Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Višesveščana biografsko-bibliografska edicija sadržava životopise Hrvata koji su ostavili znatan trag u domovini i svijetu te pripadnika drugih naroda koji su sudjelovali u životu hrvatskih zemalja, kontekst u kojem su djelovali i opis njihovih postignuća – svega bitnoga što je utkano u hrvatsku baštinu i što čini hrvatski identitet – a sustavnost i pouzdanost uporišne su joj točke i jamstvo trajne vrijednosti.
Dosad je objavljeno osam svezaka (A–Li) s 11 423 natuknice, a deveti svezak (Lo–Marj) donosi nove 1124 natuknice, među kojima tridesetak o obiteljima. Svezak u širokom potezu zahvaća osobe afirmirane u različitim područjima djelovanja: od poljodjelstva, šumarstva, gospodarstva, politike, novinarstva, prava i pedagogije, preko medicine, kemije, fizike, biologije, strojarstva, građevinarstva i srodnih struka, do književnosti, lingvistike te kazališne, filmske, likovne i glazbene umjetnosti.
Od sutra do sljedećega petka u Leksikografskoj knjižari (Frankopanska 24) traje akcija »Knjiga svima i svuda«. Organizirali smo prigodnu prodaju enciklopedija, leksikona, atlasa, rječnika i ostalih izdanja Leksikografskoga zavoda po sniženim cijenama. Možete nas posjetiti svakoga radnoga dana od 8 do 16 sati. Sutra (petak, 22. travnja), na Dan hrvatske knjige koji se obilježava u spomen na Marka Marulića i njegovu Juditu dovršenu upravo na taj dan 1501. godine, knjižara radi do 19 sati. Ako niste u prigodi osobno doći u knjižaru, knjige po istim uvjetima možete naručiti i telefonom (01/4800-444), putem elektroničke pošte (
Na današnji je dan prije stotinu godina rođena hrvatska književnica Vesna Parun, autorica jednoga od najvrjednijih opusa u hrvatskom pjesništvu XX. stoljeća. Njezine glasovite zbirke pjesama, među kojima napose Zore i vihori (1947), Crna maslina (1955), Vidrama vjerna (1957) i Koralj vraćen moru (1959), označile su prekretnice u modernoj hrvatskoj poratnoj lirici. Mnoge su joj ljubavne i refleksivne pjesme, uz afirmativnu kritičku recepciju, stekle i široku popularnost (Bila sam dječak, Ti koja imaš nevinije ruke, Pjesma o mornarima, ulicama i noći, Ja tjeram krdo riječi, Balada o prevarenom cvijeću). Sklona ludičkomu razumijevanju jezika i vitalističkomu shvaćanju svijeta i prirode, uspijevala je spojiti refleksivni lirski stil sa zaigranošću basne, bajke, aforizma i epigrama te se njezina eklektična književna narav najizrazitije očitovala u bogatom stvaralaštvu za djecu i mlade. U kasnoj stvaralačkoj fazi posvetila se satiri i jetkom humoru te i u toj sferi napisala niz antologijskih djela.
U proteklih pet mjeseci u emisiji Znanstveni krugovi (HTV, prvi program) emitirana su čak tri zanimljiva priloga o Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža: 19. listopada 2021. o Turopoljskom leksikonu, 25. siječnja 2022. o Hrvatskom biografskom leksikonu i 22. veljače 2022. o izložbi Znanje, slika, kultura – enciklopedije pune života. Prva dva priloga (novinarka Maja Vađić) traju po desetak minuta, treći prilog (novinarka Sandra Pavković) oko šest minuta, a svi su emitirani na samom početku emisije. Moguće ih je pogledati (bez naknade) na mrežnoj multimedijskoj usluzi HRTi.
Hrvatska 
Hrvatski 
Portal hrvatske
Portal
Hrvatski 
Hrvatska.eu
Studia 
Digitalizirani 