U organizaciji Pravnoga fakulteta u Zagrebu, Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža i Hrvatskoga politološkoga društva, u povodu 70. obljetnice života politologa, leksikografa i sociologa prof. dr. sc. Slavena Ravlića u petak 20. svibnja u vijećnici Sveučilišta u Zagrebu održan je znanstveni skup »Sloboda i društvo u 21. stoljeću«. Uz mnoge izlagače i prigodne govornike, skupu se obratio dekan Pravnoga fakulteta prof. dr. sc. Ivan Koprić, uručivši kolegi Ravliću zasluženo priznanje, a glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Bruno Kragić ocrtao mu je djelatnost u našoj ustanovi, u kojoj je radio od 1992. do 2012, a i danas je vanjski suradnik. Pridonijevši Hrvatskom općem leksikonu (1996) i Atlasu Europe (1997), bio je pomoćnik glavnog urednika Ekonomskog leksikona (1996) te od 1997. urednik voditelj područja društvenih znanosti u Hrvatskoj enciklopediji, u kojoj je od 2001. bio i zamjenik glavnog urednika te od 2005. do 2021. glavni urednik, zaslužan osobito za dovršetak tiskanoga izdanja (svesci 8–11) te pripremu, objavljivanje i ažuriranje internetske inačice enciklopedija.hr, o čem je posebno izlaganje imao i dr. sc. Zdenko Jecić, glavni urednik Hrvatske tehničke enciklopedije.

Na današnji je dan prije 200 godina u Starom Gradu rođen povjesničar i arheolog Šime Ljubić. Djelovao je na širokom području humanistike – povijesti, biografistike, pomoćnih povijesnih znanosti, arheologije, etnografije i filologije – u doba kad su se polja njegovih istraživanja tek formirala kao zasebne discipline. Snažan osjećaj pripadnosti rodnomu gradu i ideje o Dalmaciji kao ishodištu hrvatske kulture i povijesti potaknuli su ga na istraživanje prošlosti. Svojim se djelima (Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia, 1856; Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske, 1864–1869; Pregled hrvatske poviesti, 1867) uključio u proces izgradnje hrvatskoga nacionalnoga identiteta, a hrvatsku historiografiju zadužio osobito proučavanjem i izdavanjem arhivskoga gradiva. Pionirskim djelovanjem u polaganju temelja i institucionalnih okvira iznimno je zaslužan za afirmaciju arheologije u Hrvatskoj; razvio je intenzivnu muzejsku djelatnost u Narodom muzeju u Zagrebu, pokrenuo je i uređivao arheološki časopis Viestnik Hrvatskoga arkeologičkoga družtva, a osobitu sklonost pokazivao je prema numizmatici i epigrafici.

Kako je i najavljeno, u sklopu Festivala povijesti Kliofest, u četvrtak 19. svibnja u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici od 14.45 do 15.45 sati održana je tribina u organizaciji Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža »Prošlost kroz živote i djela pojedinaca – u povodu 9. sveska Hrvatskoga biografskoga leksikona (Lo-Marj)« na kojoj su uz moderaciju pomoćnika glavnog urednika Ive Mandušić i Filipa Hameršaka sudjelovali renomirani povjesničari i dugogodišnji suradnici HBL-a Teodora Shek Brnardić, Stanko Andrić i Stjepan Matković (posljednja dvojica i članovi Uredničkoga vijeća) te Karlo Radečić, nedavno priključeni član Uredništva, zadužen za pisanje članaka iz biologije i drugih struka.