Dana 12. ožujka 2023. u dugo dogovarani posjet Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža stigao je prof. dr. Christian Voβ, predstojnik Odjela za južnoslavensku filologiju i znanost o kulturi Instituta za slavistiku i hungarologiju Fakulteta za filologiju i znanost o književnosti Humboldtova sveučilišta u Berlinu. U duljim razgovorima s više radnika Leksikografskoga zavoda te u obilasku pojedinih odjela i službi profesoru Voβu predstavljeni su povijest i djelatnost Zavoda i hrvatske enciklopedike uopće, a mnogo se moglo saznati i o trenutačnom položaju slavistike i humanistike u Njemačkoj, posebice stoga što je profesor u više mandata na spomenutom fakultetu obnašao i dužnost prodekana. U skladu s dobrim običajima, tijekom posjeta razmijenjene su knjige u izdanju obiju ustanova, a središnji je događaj bilo potpisivanje sporazuma o suradnji između Zavoda i Odjela na istraživanju povijesti Leksikografskoga zavoda od 1950. do 1991., uključujući suorganizaciju znanstvenih skupova i studijskih boravaka te daljnje potprojekte.

Na današnji je dan prije 100 godina u Münchenu umrla glasovita hrvatska skladateljica DORA PEJAČEVIĆ. Nakon prvih poticaja u obiteljskom dvorcu u Našicama, glazbu je nastavila učiti privatno u Zagrebu te potom u Dresdenu i Münchenu. Njezino stvaralaštvo, nastalo između 1897. i 1922, broji 58 opusa (54 sačuvana), svojom je zrelom fazom – uz djela skladatelja Blagoja Berse i Josipa Hatzea – konstituiralo hrvatsku glazbenu modernu. Skladala je vokalna djela (solo-popijevke za glas i klavir te pjesme za glas i orkestar), klavirske skladbe (popularan ciklus Blumenleben / Život cvijeća, op. 19), komornu glazbu i orkestralna djela. Od orkestralnih djela izdvajaju se Koncert za klavir i orkestar u g-molu, op. 33 (1913), prvi klavirski koncert u hrvatskoj glazbi, i Simfonija u fis-molu, op. 41 (1917), uz simfoniju Franje Lučića, prva moderna hrvatska simfonija, koja u posljednje vrijeme privlači pažnju istaknutih dirigenata i orkestara (Orkestar Gewandhaus pod ravnanjem Andrisa Nelsonsa, Leipzig 2022) te pridonosi recentnom pojačanom interesu za njezinu glazbu. O njoj je nedavno snimljen i dokumentarni film (Dora – Flucht in die Musik / Dora – bijeg u glazbu, redatelji K. Steckeweh i T. van Beveren, 2022). Više o Dori Pejačević pročitajte u mrežnom izdanju Hrvatskoga biografskog leksikona, u članku akademkinje Koraljke Kos.

https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11908

Na današnji je dan prije 150 godina rođena književnica i novinarka Marija Jurić Zagorka. Napustivši školovanje početkom 1890-ih, ubrzo je postala novinarkom u redakciji Obzora, gdje je djelovala od kraja 1896. do 1917, što joj je donijelo ugled prve hrvatske moderne političke reporterke, među ostalim pisala feljtone, putopisne zapise i autobiografske bilješke te uređivala rubriku Iz ženskog svijeta. Od 1910. posvećena osobito književnosti, objavila je prvi hrvatski kriminalistički roman Kneginja iz Petrinjske ulice (1910) te se zatim u čitateljskim krugovima afirmirala mnogobrojnim povijesnim romanima. Baveći se različitim povijesnim događajima koje dopunjuje složenim ljubavnim zapletima, pri čem je u prvom planu gotovo uvijek samosvjesni ženski lik, stvorila je specifičan model feljtonske romanse, najuspjelije u ciklusu Grička vještica (1912–13) te romanima Kći Lotrščaka (1919–20) i Gordana (1933–35).

Članak o jednoj od najistaknutijih hrvatskih autorica, promotorici sindikalnoga i ženskoga aktivizma te pionirki političkoga novinarstva pročitajte u mrežnom izdanju Hrvatske enciklopedije:

https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29566

Jučer su Leksikografski zavod posjetili učenici četvrtoga razreda Osnovne škole Petra Zrinskog iz Zagreba. Leksikograf Zdenko Jecić, glavni urednik Hrvatske tehničke enciklopedije, i leksikografkinja Cvijeta Kraus, urednica digitalnih izdanja i mrežnih sadržaja Zavoda, održali su radionicu i predavanje o tome što su enciklopedije i leksikoni, kako nastaju i zašto su važni. Također, ističući važnost digitalnih enciklopedijskih sadržaja, urednici su djeci pokazali kako pretraživati digitalna izdanja Leksikografskoga zavoda te tako doći do željenih informacija. Hvala učenicima, učiteljicama i upravi škole na divnome druženju.

Književnik i leksikograf Miroslav Krleža, utemeljitelj i do kraja života direktor Leksikografskoga zavoda, koji od 1984. nosi njegovo ime, još kao mlad pisac (prema vlastitim riječima, 1913) zamislio je dramsku pentalogiju u kojoj je htio portretirati »pet giganta (…) pet monumentalnih figura: Hrista, Michelangela, Kolumba, Kanta i Goyu«. Prva trojica likovi su njegovih drama Legenda (1914), Cristoval Colon / Kristofor Kolumbo (1918) i Michelangelo Buonarroti (1919), a slavnomu španjolskom slikaru posvetio je esej Francisco José Goya y Lucientes (1926). Baveći se Krležinom rukopisnom ostavštinom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, radnik Leksikografskoga zavoda Pavle Bonča pronašao je dosad nepoznat Krležin dramski tekst upravo o slikaru Goyi, radnje smještene na madridski dvor, te nedavno u znanstvenom časopisu Književna smotra (2022, br. 4) objavio njegov prijepis i interpretaciju, predloživši kao vrijeme nastanka razdoblje između 1914. i 1923. Premda je riječ o razmjerno kratkom i vjerojatno nedovršenom Krležinu djelu, ono je prema prvim dojmovima kritike (Tomislav Čadež) spremno za kazališno uprizorenje. Književna smotra dostupna je na poveznici https://hrcak.srce.hr/broj/22405.