Prošloga tjedna u Gradskoj knjižnici predstavljena je monografija našeg kolege, leksikografa Pavla Bonče Književni petak: Kronika zagrebačke kulturne tribine.

Književni petak najdugovječnija je zagrebačka javna tribina posvećena književnim, umjetničkim, historiografskim i društveno-filozofskim temama. Kao takva, ona predstavlja intrigantno, a nedovoljno istraženo poglavlje hrvatske kulturne povijesti druge polovice 20. i početka 21. stoljeća.

Započevši u tadašnjoj Radničkoj biblioteci potkraj 1955. godine, tribina se u kontinuitetu održava do danas te ove godine slavi svoju 70. godišnjicu. Od skromne inicijative grupe zaposlenika knjižnice koji su odlučili pokrenuti nešto novo u zenitu predtelevizijske kulture u kojoj je književnost imala značajnu ulogu, Književni petak nametnuo se kao živi kulturni medij na kojem je publika imala priliku razgovarati sa svojim omiljenim književnicima i umjetnicima, postaviti im pitanje, katkad i započeti polemiku. Bilježeći publiku od nekoliko desetaka do dvije tisuće ljudi, tribina je svojedobno imala odjeka i na međunarodnoj razini.

Monografija prikazuje opći razvoj tribine kroz vremenska razdoblja te s osloncem na postojeću literaturu pruža i kontekstualni uvod u društveno-kulturni i politički život te u šire značajke književnoga i kulturnoga stvaralaštva. Autor je uvidom u opsežnu  sačuvanu dokumentaciju - zapisnike, izvješća i slično - analizirao velik broj održanih tribina, sudionika i tema te ovom knjigom umnogome pionirski, istraživačko-interpretativno dao utemeljeni pregled Književnoga petka.

Na predstavljanju su, uz autora, govorili recenzent knjige Filip Hameršak te urednica Ismena Meić. Više na: Monografija „Književni petak: kronika zagrebačke kulturne tribine“.

Lepe ti je Zagorje zelene… „Najzelenija“ enciklopedija Leksikografskoga zavoda ponovno je dostupna! U suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom priredili smo drugo, dopunjeno izdanje Enciklopedije Hrvatskoga zagorja koje na 1056 stranica donosi više od 2100 natuknica o naseljima, stanovništvu, prirodnim, jezičnim i etnografskim obilježjima, bogatoj baštini, povijesti, književnosti i kulturi te gospodarstvu zelene i brežuljkaste hrvatske regije. Više od 160 novih natuknica opisuje osobe, pojave i događaje koji su u međuvremenu postali dijelom raskošnoga zagorskog mozaika. Knjigu možete prelistati na Enciklopedija Hrvatskoga zagorja – drugo, dopunjeno izdanje i pročitati kako je nastala elegična Suza za zagorske brege, što povezuje kumice i zagorski cug, koja je najviša zagorska gora i što je to Puntanje kmetov.

Nakon održane radionice za novinare i druge medijske djelatnike o prijepornim temama hrvatske povijesti 19. i 20. st., dijelovi izlaganja O (ne)utemeljenosti broja od „oko 100 000“ žrtava logora Jasenovac i njegovim zagovornicima dr. sc. Vladimira Geigera s Hrvatskog instituta za povijest doneseni su u emisiji Povijesne kontroverze Hrvatskoga radija. Emisija se može poslušati na poveznici: Povijesne kontroverze.

U srijedu 26. ožujka Leksikografski zavod posjetili su učenici četvrtih razreda Osnovne škole Pantovčak iz Zagreba. Leksikografkinje Ozana Martinčić, pomoćnica glavnog urednika Hrvatske tehničke enciklopedije, te Cvijeta Kraus, urednica, i Bea Hrup, članica Redakcije za digitalne sadržaje, održale su predavanje i radionicu na temu enciklopedija i ostalih referentnih djela, kako nastaju i zašto su važni. Ističući značaj digitalnih enciklopedijskih sadržaja, pokazale su učenicima kako pretraživati takva izdanja te kako doći do željenih podataka. Hvala učenicima i učiteljicama na dolasku i ugodnom druženju.

Na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu u ponedjeljak 24. veljače održano je predstavljanje prve knjige iz edicije Istaknuti profesori Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta pod naslovom Profesor Mladen Žerdik. Utemeljitelj studija tekstilstva na Sveučilištu u Zagrebu. O Žerdikovu djelovanju i zaslugama u području tekstilstva govorili su prof. dr. sc. Ružica Čunko, uz profesora emeritusa Ivu Soljačića autorica djela, i prof. dr. sc. Tanja Pušić, urednica edicije. Suradnica na ediciji, pomoćnica glavnog urednika Hrvatske tehničke enciklopedije mr. sc. Ozana Martinčić istaknula je njegovu pionirsku ulogu u predstavljanju tekstilne struke u enciklopedijskim izdanjima Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, poslije i Leksikografskoga zavoda, području kojemu je, usporedno sa svojom primarnom djelatnošću, posvetio znatan dio radnoga vijeka. Na novo izdanje i Žerdikov doprinos u tekstilnoj struci osvrnuli su se također prof. dr. sc. Anica Hursa-Šajatović, dekanica Tekstilno-tehnološkoga fakulteta, i prof. dr. sc. Tomislav Bolanča, prorektor Sveučilišta u Zagrebu.