Književnik i leksikograf Miroslav Krleža, utemeljitelj i do kraja života direktor Leksikografskoga zavoda, koji od 1984. nosi njegovo ime, još kao mlad pisac (prema vlastitim riječima, 1913) zamislio je dramsku pentalogiju u kojoj je htio portretirati »pet giganta (…) pet monumentalnih figura: Hrista, Michelangela, Kolumba, Kanta i Goyu«. Prva trojica likovi su njegovih drama Legenda (1914), Cristoval Colon / Kristofor Kolumbo (1918) i Michelangelo Buonarroti (1919), a slavnomu španjolskom slikaru posvetio je esej Francisco José Goya y Lucientes (1926). Baveći se Krležinom rukopisnom ostavštinom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, radnik Leksikografskoga zavoda Pavle Bonča pronašao je dosad nepoznat Krležin dramski tekst upravo o slikaru Goyi, radnje smještene na madridski dvor, te nedavno u znanstvenom časopisu Književna smotra (2022, br. 4) objavio njegov prijepis i interpretaciju, predloživši kao vrijeme nastanka razdoblje između 1914. i 1923. Premda je riječ o razmjerno kratkom i vjerojatno nedovršenom Krležinu djelu, ono je prema prvim dojmovima kritike (Tomislav Čadež) spremno za kazališno uprizorenje. Književna smotra dostupna je na poveznici https://hrcak.srce.hr/broj/22405.
Objavljen je novi, 31. svezak časopisa za leksikografiju i enciklopedistiku Studia lexicographica. U njemu među ostalim možete pročitati članke o elektroničkim rječnicima u informacijsko doba, jeziku Kerstnerovih Gruntovčana, osobitostima Šumarske enciklopedije i važnosti otvorenog pristupa znanstvenim knjigama. Časopis je dostupan u otvorenom pristupu na poveznici: https://studialexicographica.lzmk.hr/sl/issue/view/28, a tiskano izdanje možete nabaviti u Leksikografskoj knjižari ili ga naručiti u mrežnoj knjižari Leksikografskoga zavoda: https://www.lzmk.hr/knjizara/product/view/14/156.
Davno je Arsen Dedić na tekst Zvonimira Baloga opjevao bubamarca, bubamarina muškarca, koji između tolikih bubamara iste boje, istih šara ne zna koja je njegova Mara. Članci o njima dvojici nalaze se u Hrvatskoj enciklopediji, Hrvatskome biografskome leksikonu i Hrvatskoj književnoj enciklopediji. Kako bilo, prije nekoliko dana knjižničari jedne male knjižnice na ne tako hladnom jugu Hrvatske zabilježili su kako je tijekom selidbe upravo na Hrvatski biografski leksikon sletjela bubamara (možda bubamarac?), kukac kornjaš poznat i kao božja ovčica. Je li riječ o sedmopjegoj božjoj ovčici (Coccinella septempunctata), ne možemo razaznati sa sigurnošću, ali nadamo se da je u pitanju neka od vrsta korisnih za usjeve zbog prehrane ušencima, uz koje se zacijelo stoga veže i pučko vjerovanje o bubamari odnosno božjoj ovčici kao vjesniku sreće i zdravlja (neke vrste božjih ovčica, napose unesene odnosno invazivne, štetne su).
U godini na izmaku obilježili smo obljetnice nekih hrvatskih velikana, među njima i 100. godišnjicu rođenja VLADIMIRA RUŽDJAKA (1922–1987), baritona koji se upisao u povijest kao jedan od najvećih hrvatskih opernih i koncertnih pjevača. Nakon što je u Zagrebu 1946. debitirao u Hrvatskom narodnom kazalištu u naslovnoj ulozi u operi Gianni Schicchi G. Puccinija i završio studij pjevanja na Muzičkoj akademiji, bogatu je karijeru gradio nastupajući do kraja života kao član zagrebačke Opere (1947–55) i Državne opere u Hamburgu (1955–72) te na brojnim gostovanjima. Među njima osobito su zapažena ona u Operi Metropolitan u New Yorku, gdje je 1962. debitirao kao Amonasro u operi Aida G. Verdija i do 1964. nastupio još 15 puta u šest opera, te u Kraljevskoj opernoj kući u Londonu, gdje je 1966. interpretirao ulogu Grofa u Figarovom piru W. A. Mozarta. Nastupao je uz neka od najvećih dirigentskih i pjevačkih imena XX. stoljeća.
U utorak 20. prosinca u Galeriji Lexart je svečano otvorena izložba fotografija Enciklopedije u objektivu. Riječ je o izložbi fotografija studenata Odsjeka snimanja Akademije dramske umjetnosti nastaloj zajedničkom inicijativom uprava Akademije i Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža te uz mentorstvo profesora Darija Petkovića i docenta Bojana Mrđenovića.
Hrvatska 
Hrvatski 
Portal hrvatske
Portal
Hrvatski 
Hrvatska.eu
Studia 
Digitalizirani 