U sklopu 48. međunarodnoga skupa MIPRO 2025. u Opatiji je 4. lipnja održan osmi Hrvatski forum o upravljanju internetom (CRO-IGF), organiziran oko panela Mediji i sadržaji: provjere činjenica na internetu i u medijskom prostoru te Sateliti i cyber: budućnost komunikacija. Glavne teme oko kojih je prof. dr. sc. Hrvoje Lisičar s Pravnoga fakulteta u Zagrebu moderirao raspravu prvoga panela inspirirane su stajalištima američkoga filozofa Leeja McIntyrea, među ostalim autora i u svijetu provjeravatelja informacija (fact-checkera) poznatih knjiga Post-istina (Post-Truth, 2018) te O dezinformacijama: kako se boriti za istinu i zaštititi demokraciju (On Disinformation: How to Fight for Truth and Protect Democracy, 2023). Panelisti, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović, prof. dr. sc. Goran Vojković s Odsjeka za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever te voditeljica projekta CroFacta Ankica Šunjić Matković, na tom su tragu raspravljali o tome što se događa kad činjenice više nemaju glavnu ulogu, pa ljudi ne vjeruju onomu što je točno, nego onomu što im se sviđa, ima li stoga smisla provjeravati informacije, kako se boriti s dezinformacijama i vratiti povjerenje u istinu te koja je budućnost fact-checkinga, osobito u kontekstu sve bržega razvoja umjetne inteligencije. Zaključak je ovoga dobro posjećenoga panela da provjera informacija u današnjem postčinjeničnom svijetu itekako ima smisla, no da će budućnost borbe protiv dezinformacija biti svijetla samo ako se neodgodivo počne ulagati u medijsku pismenost i razvoj kritičkoga mišljenja, i to unutar obrazovnoga sustava, od najmanje, predškolske, dobi.

Na drugom forumskom panelu slušatelji su se mogli upoznati s najnovijim projektima i tehnološkim razvojem europskih i nacionalnih satelitskih mreža, osobito onih koje oblikuju budućnost svemirskih i komunikacijskih tehnologija, ali i utječu na gospodarstvo, sigurnost i svakidašnji život.

Jedan od životopisa objavljenih u devetom svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona ovih je dana privukao širu medijsku pozornost. Riječ je o zaboravljenom izumitelju Dioniziju Marašiću (Marassich), rođenom 1. listopada 1824. u Zadru. Završivši gimnaziju u rodnom gradu, priključio se mletačkim revolucionarnim postrojbama 1848–49. Tijekom 1850-ih i 1860-ih djelovao je kao inženjer, boraveći među ostalim u Beču, Parizu, Budimu i Bukureštu, no ne zna se kakva mu je bila daljnja sudbina. Ipak, sačuvani su, a dijelom i digitalno dostupni spisi patenata (tadašnjih privilegija) koje je prijavio u Habsburškoj Monarhiji, Francuskoj i Velikoj Britaniji: rješenja za željezničke pragove od lijevanoga željeza, podizanje potopljenih plovila s pomoću balona od kaučuka, bezmirisne pisoare, hidraulični rotacijski motor, razne sisaljke odnosno štrcaljke i slično. Osobito je sustav za podizanje plovila imao odjeka (navodi se da ga je 1856. otkupila britanska ratna mornarica), a zamisli o pogonu na stlačeni zrak prethode na sličnom načelu zasnovanom prototipu Lupis-Whiteheadova torpeda iz 1866. Naravno, kako bi se pouzdano utvrdilo koji je od njegovih izuma uistinu zaživio nužna su daljnja istraživanja. U suradnji s portalom Blaga i misterije, na kojemu možete pronaći opsežniji prilog (Bio jednom pustolov Dionizije Marašić koji je izumio bezmirisni pisoar i balone za olupine, kojeg smo (skoro) zaboravili) donosimo nacrte Marašićeva izuma iz Zbirke privilegija Austrijskoga patentnoga ureda (https://privilegien.patentamt.at/) te portret kako ga zamišlja umjetna inteligencija.

Prije točno godinu dana puštena je u pogon CroFacta, mrežna platforma istoimenoga projekta za provjeru točnosti informacija (fact-checking) u hrvatskom, a i širem medijskom prostoru, koji provodi Leksikografski zavod Miroslav Krleža (https://www.lzmk.hr/) u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest (https://www.isp.hr/) i Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskoga rata (https://centardomovinskograta.hr/). Projekt okuplja renomirane stručnjake s humanističkoga i društvenoga područja koji se ponajprije bave prijepornim povijesnim, kulturnim i društvenim temama 19. i 20. stoljeća koje snažno polariziraju hrvatsko društvo, pa su stoga i od osobitoga javnog interesa. Prva objava, o nekim tvrdnjama na mrežnim stranicama javne ustanove Jasenovac, imala je najizrazitije odjeke, no i njezin je sadržaj u medijima višeput iskrivljeno prenesen. Slijedilo je još 18 objava, u kojima su zahvaćena raznolika zbivanja odnosno netočne i neistinite informacije o njima, a održane su dvije radionice za novinare i druge medijske djelatnike. Daljnje objave su u pripremi, kao i završna radionica na kojoj će se evaluirati učinkovitost ovakvoga pristupa provjeri točnosti, odnosno ispravljanju mnoštva (mis/dez)informacija u medijskom prostoru. Platformi se može pristupiti na poveznici https://crofacta.hr/objave.

Sinoć je u Villi Zelenjak – Ventek u Risvici kraj Kumrovca održana svečana promocija drugoga, dopunjenoga izdanja Enciklopedije Hrvatskoga zagorja, nastaloga na poticaj i uz potporu Krapinsko-zagorske županije, na kojoj je, nakon uvodnih govora predstavnice Krapinsko-zagorske županije, Mirjane Smičić Slovenec, i predstavnika zagorskih gradova i općina, Ivana Hanžeka, okupljene pozdravio i ravnatelj Zavoda, Filip Hameršak. O novome izdanju i procesu njegova nastanka govorili su urednici Mladen Klemenčić, Jasmina Lukec i Iva Klobučar Srbić, a u glazbenom dijelu programa nastupila je sopranistica Josipa Lončar. Predstavljanje je zaključio župan Željko Kolar, zahvalivši svima koji su radili na tome da Hrvatsko zagorje ima svoju enciklopediju.