U organizaciji Velike norveške enciklopedije, u Oslu je 15. i 16. svibnja održana treća Konferencija europskih enciklopedija koja je okupila urednike i nakladnike iz jedanaest zemalja. Leksikografski zavod Miroslav Krleža predstavljali su glavni ravnatelj dr. sc. Bruno Kragić i pomoćnica ravnatelja za znanstveni rad i međuinstitucijsku suradnju dr. sc. Nataša Jermen. Prva Konferencija europskih enciklopedija održana je 2019. u Bruxellesu, u organizaciji Velike norveške enciklopedije, Službe Europskoga parlamenta za istraživanja i Norveške misije pri Europskoj uniji, a druga 2022. u Zagrebu, u organizaciji Leksikografskoga zavoda. Više na: https://www.lzmk.hr/.../treca-konferencija-europski.

U drugoj polovici travnja u probni je rad puštena istoimena platforma projekta za provjeru informacija (fact-checking) CroFacta, koji Leksikografski zavod Miroslav Krleža provodi u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest i Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata, a uz financijsku potporu Europske unije. Mjesec dana poslije na platformi su objavljeni i prvi prilozi.

Prethodilo je svemu tomu puno rada, pa se ovih dana i s obzirom na razvoj događaja oko platforme i njezinih objava čini da je od osmišljavanja i prijave projekta prošlo puno više od godine dana. Kako bilo, CroFacta jedan je od 21 projekta za provjeru informacija koji su prihvaćeni na dvama javnim natječajima Agencije za elektroničke medije raspisanima u sklopu Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti.

CroFacta osobito provjerava informacije koje se tiču prijepornih povijesnih tema i snažno polariziraju naše društvo. Institucije i tim koji stoje iza projekta, drži se, imaju legitimitet da mogu pridonijeti njihovu rasvjetljavanju, sa sviješću o mogućim javnim reakcijama na pojedine od 50-ak pretpostavljenih tema. Hoće li CroFacta uspjeti u svojem cilju rano je za reći, no reakcije na objave od početka su premašile sva očekivanja…

Cijeli tekst dostupan na: Platforma projekta za provjeru informacija CroFacta

U novome broju Vijenca objavljena je reportaža o Leksu i razgovor s glavnim ravnateljem Brunom Kragićem te ravnateljem Zavoda Filipom Hameršakom, autora Leona Žganeca-Brajše: https://www.matica.hr/vijenac/786/leks-pouzdano-mjesto-znanja-i-kulture-36212/.

U srijedu 24. travnja Leksikografski zavod posjetili su učenici zagrebačke V. gimnazije predvođeni profesoricom hrvatskoga jezika Ivom Marijom Pitlović. Leksikografkinje Antonijela Bogutovac, članica uredništva Hrvatske enciklopedije, i Ozana Martinčić, pomoćnica glavnoga urednika Hrvatske tehničke enciklopedije, održale su radionicu na kojoj su predstavile ulogu enciklopedija i ostalih referentnih djela, posebice u današnje digitalno doba, s naglaskom na izdanja Leksikografskoga zavoda i na Portal znanja LZMK-a. Dio radionice bavio se postupkom izrade enciklopedijskih natuknica iz područja geofizike (seizmologija i Andrija Mohorovičić).

Autorica prvoga hrvatskog dječjeg romana, unuka pjesnika i bana Ivana Mažuranića, Ivana Brlić-Mažuranić, rođena je prije 150 godina u Ogulinu. Nazvana »hrvatskim Andersenom«, najveći je književni uspjeh postigla Pričama iz davnine, u kojima je združila hrvatsku i slavensku mitologiju i narodnu predaju s nadrealističkim slikovitim izrazom i arhaičnim jezikom. Digitalne sadržaje o njezinu životu i radu pronađite u mrežnom izdanju Hrvatske enciklopedije Leksikografskoga zavoda te na portalu Znameniti.hr, posvećenom, među ostalim, i znamenitim ženama koje su obilježile hrvatsku kulturu, umjetnost i znanost.