Znate li po čemu je Turopolje dobilo ime? Zašto se jedna autohtona pasmina domaće svinje naziva upravo turopoljskom? Što su »turopoljske ljepotice«? A što Turopoljski vjekopisi? Otkrijte sve tajne Turopolja i njegovih stanovnika u jedinstvenome leksikonu posvećenome toj regiji bogate tradicije i prepoznatljiva identiteta. U povodu drugoga rođendana ovoga vrijednog izdanja, knjigu do petka možete naručiti ili kupiti uz popust od 30 posto: Turopoljski leksikon

Drugi dan znanstvenoga skupa Ante Starčević: lik – djelo – historiografija započeo je u Hrvatskome državnom arhivu predstavljanjem prigodne bibliofilske publikacije Ante Starčević u enciklopedici Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža (1823 – 1950 – 2023), koja sadržava reprodukcije svih važnijih leksikografskih članaka o Starčeviću objavljenih proteklih desetljeća u zavodskim izdanjima: Enciklopediji Leksikografskog zavoda, Enciklopediji Jugoslavije, Krležijani, Hrvatskoj enciklopediji, Hrvatskoj književnoj enciklopediji i Leksikonu Antuna Gustava Matoša. Kao najnoviju biobibliografsku sintezu publikacija uključuje i opsežan članak o Starčeviću Stjepana Matkovića, objavljen prije nekoliko dana u mrežnom izdanju Hrvatskoga biografskoga leksikona.

Na današnji dan prije dvije stotine godina rođen je znameniti hrvatski političar i publicist Ante Starčević. Obilježavanju obljetnice Leksikografski zavod Miroslav Krleža priključio se na više načina. Uz Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te druge znanstvene i kulturne ustanove Zavod je suorganizator znanstvenoga skupa Ante Starčević: lik – djelo – historiografija, koji se održava 25. i 26. svibnja u Zagrebu, u prostorijama Filozofskoga fakulteta i Hrvatskoga državnoga arhiva. Među ostalim, na skupu će se predstaviti prigodna bibliofilska publikacija Ante Starčević u enciklopedici Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža (1823 – 1950 – 2023), koja sadržava reprodukcije svih važnijih leksikografskih članaka o Starčeviću objavljenih proteklih desetljeća u zavodskim izdanjima: Enciklopediji Leksikografskog zavoda, Enciklopediji Jugoslavije, Krležijani, Hrvatskoj enciklopediji, Hrvatskoj književnoj enciklopediji i Leksikonu Antuna Gustava Matoša. Kao najnoviju biobibliografsku sintezu publikacija uključuje i opsežan članak o Starčeviću Stjepana Matkovića, objavljen prije nekoliko dana u mrežnom izdanju Hrvatskoga biografskoga leksikona, i dostupan na poveznici: Hrvatski biografski leksikon (lzmk.hr)

Kako je i najavljeno, Leksikografski zavod Miroslav Krleža sudjelovao je na Festivalu povijesti Kliofest prošloga tjedna u Zagrebu. U suradnji s Institutom za migracije i narodnosti u četvrtak 18. svibnja održana je tribina Uloga stranaca u širenju okolišno-(horti)kulturnih inovacija na hrvatskom povijesnom prostoru na kojoj su leksikografi KARLO RADEČIĆ i IVA MANDUŠIĆ predstavili rad Zavoda i neke od tema kojima se bavimo u pripremi naših izdanja.

Karlo Radečić predstavio je djelatnost gospodarskoga stručnjaka Karla Heinricha Meyera von Klinggräffa (1778–1856) na zagrebačkom području, a Iva Mandušić putopisna zapažanja publicista Mihaela/Mihala Kunića (1765–1835) o vrtovima i perivojima u kontinentalnoj Hrvatskoj.