Leksikografski zavod suizdavač je novoga broja časopisa "Povijest hrvatskog sporta", objavljenoga pod okriljem Hrvatskoga športskog muzeja i u suradnji s nekoliko znanstvenih i akademskih institucija. Posljednji je broj bio objavljen prije 25 godina, a obnovljeno samostalno izdanje na 140 stranica donosi novi koncept i nove rubrike sa znanstvenim, stručnim i publicističkim tekstovima o bogatoj sportskoj povijesti ovdašnjih prostora. Autori tekstova su i leksikografi Zavoda koji tako pridonose očuvanju hrvatske sportske povijesti. Časopis će izlaziti jednom na godinu u digitalnom formatu, a bit će dostupna i ograničena količina tiskanih primjeraka.
U povodu Međunarodnog dana arhiva u ponedjeljak 9. lipnja, u prostorijama Riznice Međimurja u Čakovcu održano je predstavljanje knjige Leksikon utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek koji sustavno prikazuje više od tisuću povijesnih utvrda, tvrđava i kaštela diljem Hrvatske.Okupljene je uvodno pozdravila ravnateljica Muzeja Međimurja Maša Hrustek Sobočan, naglasivši važnost očuvanja kulturne baštine i ulogu ovakvih izdanja u jačanju lokalnog i nacionalnog identiteta.
Publikaciju su predstavili Krešimir Regan, koji je uz Vlatku Dugački iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža uredio Leksikon, ravnatelj Arhiva za Međimurje Jurica Cesar i glavni urednik portala Blaga & misterije Marinko Brkić Tot. Krešimir Regan je istaknuo konceptualni okvir Leksikona koji nudi više od pukog popisa građevina. Uključuje crteže, karte, arhitektonske analize i druge vrijedne priloge. Jurica Cesar govorio je o važnosti dokumentiranja fortifikacijskih objekata kao temelja za razumijevanje prostora i povijesti, dok je Marinko Brkić Tot skrenuo pozornost na važnost prepoznavanja Leksikona kao referentne točke za sva buduća istraživanja i potencijalne interpretacije.
Poseban je naglasak bio na međimurskim utvrdama, koje su u knjizi detaljno predstavljene. Tijekom predstavljanja dotaknuti su i izazovi istraživanja, potencijali digitalizacije te važnost popularizacije povijesne baštine. Leksikon utvrda Hrvatske vrijedan je doprinos razumijevanju i vrednovanju naše graditeljske baštine – namijenjen istraživačima, nastavnicima, vodičima i svim ljubiteljima povijesti.
Moguće ga je naručiti online Leksikon utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek i u knjižari Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Frankopanska 26 te kod odabranih partnera.
U sklopu 48. međunarodnoga skupa MIPRO 2025. u Opatiji je 4. lipnja održan osmi Hrvatski forum o upravljanju internetom (CRO-IGF), organiziran oko panela Mediji i sadržaji: provjere činjenica na internetu i u medijskom prostoru te Sateliti i cyber: budućnost komunikacija. Glavne teme oko kojih je prof. dr. sc. Hrvoje Lisičar s Pravnoga fakulteta u Zagrebu moderirao raspravu prvoga panela inspirirane su stajalištima američkoga filozofa Leeja McIntyrea, među ostalim autora i u svijetu provjeravatelja informacija (fact-checkera) poznatih knjiga Post-istina (Post-Truth, 2018) te O dezinformacijama: kako se boriti za istinu i zaštititi demokraciju (On Disinformation: How to Fight for Truth and Protect Democracy, 2023). Panelisti, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović, prof. dr. sc. Goran Vojković s Odsjeka za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever te voditeljica projekta CroFacta Ankica Šunjić Matković, na tom su tragu raspravljali o tome što se događa kad činjenice više nemaju glavnu ulogu, pa ljudi ne vjeruju onomu što je točno, nego onomu što im se sviđa, ima li stoga smisla provjeravati informacije, kako se boriti s dezinformacijama i vratiti povjerenje u istinu te koja je budućnost fact-checkinga, osobito u kontekstu sve bržega razvoja umjetne inteligencije. Zaključak je ovoga dobro posjećenoga panela da provjera informacija u današnjem postčinjeničnom svijetu itekako ima smisla, no da će budućnost borbe protiv dezinformacija biti svijetla samo ako se neodgodivo počne ulagati u medijsku pismenost i razvoj kritičkoga mišljenja, i to unutar obrazovnoga sustava, od najmanje, predškolske, dobi.
Na drugom forumskom panelu slušatelji su se mogli upoznati s najnovijim projektima i tehnološkim razvojem europskih i nacionalnih satelitskih mreža, osobito onih koje oblikuju budućnost svemirskih i komunikacijskih tehnologija, ali i utječu na gospodarstvo, sigurnost i svakidašnji život.
Jedan od životopisa objavljenih u devetom svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona ovih je dana privukao širu medijsku pozornost. Riječ je o zaboravljenom izumitelju Dioniziju Marašiću (Marassich), rođenom 1. listopada 1824. u Zadru. Završivši gimnaziju u rodnom gradu, priključio se mletačkim revolucionarnim postrojbama 1848–49. Tijekom 1850-ih i 1860-ih djelovao je kao inženjer, boraveći među ostalim u Beču, Parizu, Budimu i Bukureštu, no ne zna se kakva mu je bila daljnja sudbina. Ipak, sačuvani su, a dijelom i digitalno dostupni spisi patenata (tadašnjih privilegija) koje je prijavio u Habsburškoj Monarhiji, Francuskoj i Velikoj Britaniji: rješenja za željezničke pragove od lijevanoga željeza, podizanje potopljenih plovila s pomoću balona od kaučuka, bezmirisne pisoare, hidraulični rotacijski motor, razne sisaljke odnosno štrcaljke i slično. Osobito je sustav za podizanje plovila imao odjeka (navodi se da ga je 1856. otkupila britanska ratna mornarica), a zamisli o pogonu na stlačeni zrak prethode na sličnom načelu zasnovanom prototipu Lupis-Whiteheadova torpeda iz 1866. Naravno, kako bi se pouzdano utvrdilo koji je od njegovih izuma uistinu zaživio nužna su daljnja istraživanja. U suradnji s portalom Blaga i misterije, na kojemu možete pronaći opsežniji prilog (Bio jednom pustolov Dionizije Marašić koji je izumio bezmirisni pisoar i balone za olupine, kojeg smo (skoro) zaboravili) donosimo nacrte Marašićeva izuma iz Zbirke privilegija Austrijskoga patentnoga ureda (https://privilegien.patentamt.at/) te portret kako ga zamišlja umjetna inteligencija.
Danas je u emisiji Povijesne kontroverze na 3. programu Hrvatskoga radija emitirano još jedno od jedanaest zanimljivih izlaganja koja su se mogla čuti na dvodnevnoj radionici za novinare i druge medijske djelatnike o prijepornim temama hrvatske povijesti 19. i 20. st., održanoj potkraj veljače u sklopu projekta CroFacta. Ovaj put riječ je o izlaganju O bošnjaštvu bosanskih franjevaca u 19. st. dr. sc. Rudolfa Barišića s Hrvatskog instituta za povijest. Izlaganjem se nastojalo ukazati na kontekst i okvir u kojem su bosanski franjevci u 19. st. razmišljali o pitanju nacionalne svijesti, predstaviti najznačajnije predstavnike i njihova djela te razbistriti što je kod njih bilo bošnjačko, a što hrvatsko. Emisija se može poslušati na poveznici: Povijesne kontroverze. Urednik je emisije Krešimir Čokolić, a njezini su autori i voditelji Josip Mihaljević i Gordan Ravančić.
Hrvatska 
Hrvatski 
Portal hrvatske
Portal
Hrvatski 
Hrvatska.eu
Studia 
Digitalizirani 