U suradnji s Gradom Korčulom objavljen je novi broj zbornika "Dani Petra Šegedina" koji sadržava radove VII. i VIII. znanstvenog skupa istog naziva, bijenalne kulturno-znanstvene manifestacije u središtu koje je Šegedinova književna ostavština. Zbornik naslovljen "Petar Šegedin – 20 godina poslije / Šegedin i drugi" možete naručiti u Leksikografskoj knjižari: Dani Petra Šegedina 7/8, a više o ovom hrvatskom književniku i kulturnom djelatniku pročitajte u mrežnom izdanju Hrvatske enciklopedije: Petar Šegedin.

Leksikografski zavod Miroslav Krleža jedan je od suorganizatora interdisciplinarnoga znanstvenog skupa "Antika u hrvatskoj književnosti, kulturi i umjetnosti u ‘dugom’ 18. stoljeću", koji će se održati u Zagrebu od 30. studenoga do 2. prosinca ove godine. Cilj je skupa prikazati različite aspekte prisutnosti i transformacije antike u hrvatskoj kulturi, umjetnosti i književnosti u 18. stoljeću. Više o skupu na: Antika u hrvatskoj književnosti, kulturi i umjetnosti u ‘dugom’ 18. stoljeću

U Dubrovniku je u sklopu konferencije Dubrovnik Media Days održana radionica o provjeri istinitosti podataka, a u Zagrebu nekoliko dana poslije i radionica za projekte odabrane u sklopu uspostave sustava provjere točnosti informacija, na kojima su sudjelovali i članovi projekta CroFacta, voditeljica Ankica Šunjić Matković te koordinatori Josip Mihaljević i Julija Barunčić Pletikosić. Više o događanjima na: CroFacta na stručnim radionicama u Dubrovniku i Zagrebu.

Na današnji dan navršilo se 15 godina od smrti prevoditelja, književnika, jezikoslovca i leksikografa Tomislava Ladana. U našoj ustanovi radio je od 1961. do kraja života, isprva u Atlasu svijeta i općoj Enciklopediji Leksikografskoga zavoda, najposlije od 2001. kao glavni ravnatelj. Osmislio je i vodio projekt Osmojezičnoga enciklopedijskoga rječnika (8 svezaka 1987–2010) te bio glavni priređivač Hrvatskoga obiteljskoga leksikona (11 svezaka 2005). Među ostalim, njegova opsežna djelatnost uključivala je knjigu meditativnih proza Premišljanja (1964), suautorstvo Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (1967) i hrvatskoga prijevoda Biblije (1968), priređivanje političkih spisa Ante Starčevića (1971), roman Bosanski grb (1975), hrvatski prijevod temeljnih Aristotelovih djela (1982–1988), predsjedanje Hrvatskim PEN centrom (1989–90), autorske etimološko-kulturološke priručnike (2000, 2006) te, dakako, brojne popularizacijske televizijske nastupe. Pročitajte više o tom velikanu riječi u Hrvatskoj enciklopediji i Hrvatskom biografskom leksikonu.