Pod nazivom „Prijeporne teme hrvatske povijesti 19. i 20. st.“ u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža održana je dvodnevna radionica za novinare i druge medijske djelatnike. Time je, uz prošlogodišnju radionicu „Izvori (za provjeru) informacija i njihova pouzdanost“, zaokružen projektni plan upoznavanja novinara i drugih medijskih djelatnika s prijepornim temama hrvatske povijesti 19. i 20. st. te stručnjacima koji se tim temama bave, ali i plan poticanja tih stručnjaka da snažnije reagiraju na netočne medijske informacije. Više na: Dvodnevna radionica za novinare i druge medijske djelatnike

Ravnateljstvo Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža imenovalo je dr. sc. Filipa Hameršaka ravnateljem s 1. siječnja 2025. Tu je dužnost Hameršak obnašao i u prethodnom mandatu. Temeljnim leksikografskim poslom bavi se u Hrvatskom biografskom leksikonu (pomoćnik glavnog urednika od 2015, zamjenik glavnog urednika od 2025).

Iz tiska je izišao novi broj znanstvenoga časopisa za leksikografiju i enciklopedistiku Studia lexicographica (svezak 18, broj 35, 2024, 150 str.), kojega je mrežno izdanje objavljeno potkraj prosinca 2024. na mrežnim stranicama časopisa te na Portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa – Hrčak. U njemu, među ostalim, možete pročitati članke o ulozi enciklopedije za djecu i mladež u Hrvatskoj ranih sedamdesetih godina 20. stoljeća, o modelu digitalizacije arhivskih enciklopedijskih i leksikografskih izdanja za mrežu, potom prikaz Konferencije europskih enciklopedija koja se u svibnju 2024. održala u Oslu te riječ urednika (Krešimir Regan i Vlatka Dugački) u povodu tiska Leksikona utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek, najnovijega izdanja Leksikografskoga zavoda. Tiskano izdanje možete kupiti u Leksikografskoj knjižari.

Danas se navršava 100 godina od smrti kriminalista i kriminologa Ivana Vučetića u dalekoj Argentini. Rođen u Hvaru 20. srpnja 1858., nakon pučke škole izučio je bačvarski zanat u očevoj radionici, temeljnu pak humanističku izobrazbu stekao u franjevca Bonagracija Maroevića. Odsluživši četverogodišnji vojni rok u Puli, 1884. iselio se u Argentinu, gdje je u Buenos Airesu bio predradnik u gradskoj odvodnji te od 1888. u La Plati vježbenik u računovodstvu središnjega pokrajinskoga policijskoga ureda. Više o tomu kako je i čime stekao svjetsku slavu pročitajte u Hrvatskom biografskom leksikonu.

Danas je u Leksikografskome zavodu Miroslav Krleža održana promocija novoga izdanja kojega su urednici dr. sc. Vlatka Dugački i dr. sc. Krešimir Regan. „Leksikon utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek“ predstavlja korpus srednjovjekovnih i ranorenesansnih utvrda na području Republike Hrvatske, podignutih tijekom srednjega vijeka i razdoblja ranoga novoga vijeka. Na bogato popraćenoj promociji, osim urednika Leksikona, o djelu i njegovoj važnosti za daljnja istraživanja hrvatske fortifikacijske baštine govorili su recenzenti dr. sc. Hrvoje Kekez s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i dr. sc. Tatjana Tkalčec iz Instituta za arheologiju u Zagrebu. Na novo izdanje i njegov doprinos za hrvatsku povijesno-kulturnu baštinu osvrnuli su se također dr. sc. Bruno Kragić, glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda, i dr. sc. Filip Hameršak, ravnatelj Zavoda.