U ediciji Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske objavljen je u listopadu 2025. svezak Izabrana djela Julija Benešića, istaknuta hrvatskoga filologa, leksikografa, kazališnoga intendanta, književnika, prevoditelja, književnoga povjesničara i polonista, jednoga od naših najzaslužnijih književnih i kulturnih pregalaca u prvoj polovici XX. stoljeća, usto autora niza rječničkih i jezikoslovnih izdanja te urednika poljske književnosti u Hrvatskoj enciklopediji Hrvatskoga bibliografskoga izdavalačkoga zavoda i u prvom svesku Enciklopedije Jugoslavije te dugogodišnjega suradnika Miroslava Krleže. Kao najpotpuniji izbor iz Benešićeva djela tiskan do sada, svezak sadržava reprezentativan presjek iz svekolikoga njegova književnoga pisanja (liriku, kratke proze i putopise, kritike, feljtone i eseje, književne studije, autobiografske i dnevničke ulomke) te opsežan kritički aparat s uvodnom studijom, ljetopisom, bibliografijom, bilješkama, tumačem i rječnikom. Svezak je priredila leksikografkinja Tea Rogić Musa.

U organizaciji Instituta talijanske enciklopedije Treccani, u Rimu se od 13. do 15. listopada održava četvrta Konferencija europskih enciklopedija koja okuplja urednike i nakladnike iz 13 zemalja. Leksikografski zavod Miroslav Krleža predstavljaju glavni ravnatelj dr. sc. Bruno Kragić i pomoćnica ravnatelja za znanstveni rad i međuinstitucijsku suradnju dr. sc. Nataša Jermen. Prva Konferencija europskih enciklopedija održana je 2019. u Bruxellesu, u organizaciji Velike norveške enciklopedije, Službe Europskoga parlamenta za istraživanja i Norveške misije pri Europskoj uniji, druga 2022. u Zagrebu, u organizaciji Leksikografskoga zavoda, a treća 2024. u Oslu u organizaciji Velike norveške enciklopedije. Konferencijom u Rimu prigodno se obilježava stota obljetnica Instituta talijanske enciklopedije, a u studenome će Zavod svečanom akademijom i prigodnim aktivnostima proslaviti svojih 75 godina.

U Splitu je od 8. do 10. listopada 2025. održana međunarodna znanstvena konferencija Gender(ed) Landscapes: Reframing Identity Across Art, Science and Society u organizaciji splitskog Filozofskoga fakulteta i Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu te Université Marie et Louis Pasteur iz francuskog Besançona. Viša leksikografkinja Ana Šeparović održala je izlaganje o autoportretima slavne hrvatske slikarice Anke Krizmanić na konferenciji, koja je zatvorena upravo predstavljanjem projekta Leksikon hrvatskih umjetnica u splitskoj Galeriji umjetnina. Projekt je predstavila voditeljica Ana Šeparović: dala je presjek prekretničkih knjiga i izložbi za istraživanje ženskih opusa u Hrvatskoj, prikazala metodologiju i strukturu budućih članaka, uz zorne primjere rezultata toga pristupa na nekoliko paradigmatskih opusa hrvatskih slikarica (Cata Dujšin, Anka Krizmanić, Sonja Kovačić-Tajčević i Slava Raškaj). S pomoću video-priloga predstavljanju su se priključile i suurednice Leksikona: Tea Rogić Musa predstavila je ciljeve istraživanja književnica, a Karla Lončar približila izazove u proučavanju izvedbenih, glazbenih i filmskih umjetnica. Projekt Leksikon hrvatskih umjetnica pokrenut je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža početkom 2025. s ciljem obogaćivanja hrvatskoga nacionalnog umjetničkog korpusa ženskim prinosom te okuplja vodeće hrvatske znanstvenike i znanstvenice na području istraživanja ženskih biografija i opusa.

Monografsku enciklopediju Hrvatska: zemlja i ljudi, podsjećamo, Leksikografski zavod izrađuje u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Prvi je put objavljena 2007., povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, i otad se kontinuirano ažurira i objavljuje na stranim jezicima. Ove je godine tako japanskom inačicom Hrvatska predstavljena i na svjetskoj izložbi EXPO 2025 u Osaki, koja se pod krovnom temom Dizajniranje budućega društva za naše živote održava do 13. listopada. Više pogledajte na: https://croatia.eu/.

U Zavodu se 18. i 19. rujna održao Međunarodni znanstveni simpozij Enciklopedija Jugoslavije i proizvodnja znanja u socijalističkom poretku (1950−1990), u organizaciji Sveučilišta Humboldt u Berlinu, Hrvatskoga instituta za povijest i Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Na simpoziju su sudjelovali strani i domaći istraživači s izlaganjima i diskusijama o povijesti nastanka i provedbi projekta Enciklopedije Jugoslavije pod vodstvom Miroslava Krleže, tekstovima objavljenima u oba njezina izdanja te o povijesti proizvodnje znanja u razdoblju socijalističkoga poretka u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Uz predstavnike suorganizatora, uvodnu su riječ održali glavni ravnatelj Bruno Kragić i ravnatelj Filip Hameršak, a među izlagačima s referatima nastupili su leksikografkinje i leksikografi Pavle Bonča, Vlatka Dugački, Filip Hameršak, Karla Lončar, Tea Rogić Musa, Ivan Samardžija, Dino Staničić i Ana Šeparović.