Na današnji dan 1893. rođen je Miroslav Krleža, književnik i leksikograf. Prije 75 godina utemeljio je Leksikografski zavod, koji od 1984. nosi njegovo ime. Njegov je urednički i enciklopedijski rad u hrvatskoj kulturi izniman, dok je vrhunskim književnim ostvarenjima postao jednom od onih figura, i u svjetskim razmjerima rijetkih, koje u svojim kulturama zauzimaju središnje mjesto.

Jučer u podne u Leksikografskome zavodu održana je svečana promocija drugoga, dopunjenoga izdanja Enciklopedije Hrvatskoga zagorja, kojoj je prisustvovala i peteročlana delegacija Krapinsko-zagorske županije. O novome izdanju i procesu njegova nastanka govorili su urednici Mladen Klemenčić, Iva Klobučar Srbić i Jasmina Lukec. Emotivnim tonom nazočnima se obratio i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, zahvalivši na dosadašnjoj i najavivši buduću suradnju. Predstavljanje je zaključio glavni ravnatelj Zavoda Bruno Kragić. U glazbenome dijelu programa nastupili su članovi Zagrebačkoga gradskoga kazališta Komedija Danijela Pintarić, Adam Končić i Tomislav Parmać.

Leksikografski zavod suizdavač je novoga broja časopisa "Povijest hrvatskog sporta", objavljenoga pod okriljem Hrvatskoga športskog muzeja i u suradnji s nekoliko znanstvenih i akademskih institucija. Posljednji je broj bio objavljen prije 25 godina, a obnovljeno samostalno izdanje na 140 stranica donosi novi koncept i nove rubrike sa znanstvenim, stručnim i publicističkim tekstovima o bogatoj sportskoj povijesti ovdašnjih prostora. Autori tekstova su i leksikografi Zavoda koji tako pridonose očuvanju hrvatske sportske povijesti. Časopis će izlaziti jednom na godinu u digitalnom formatu, a bit će dostupna i ograničena količina tiskanih primjeraka.

U sklopu 48. međunarodnoga skupa MIPRO 2025. u Opatiji je 4. lipnja održan osmi Hrvatski forum o upravljanju internetom (CRO-IGF), organiziran oko panela Mediji i sadržaji: provjere činjenica na internetu i u medijskom prostoru te Sateliti i cyber: budućnost komunikacija. Glavne teme oko kojih je prof. dr. sc. Hrvoje Lisičar s Pravnoga fakulteta u Zagrebu moderirao raspravu prvoga panela inspirirane su stajalištima američkoga filozofa Leeja McIntyrea, među ostalim autora i u svijetu provjeravatelja informacija (fact-checkera) poznatih knjiga Post-istina (Post-Truth, 2018) te O dezinformacijama: kako se boriti za istinu i zaštititi demokraciju (On Disinformation: How to Fight for Truth and Protect Democracy, 2023). Panelisti, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović, prof. dr. sc. Goran Vojković s Odsjeka za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever te voditeljica projekta CroFacta Ankica Šunjić Matković, na tom su tragu raspravljali o tome što se događa kad činjenice više nemaju glavnu ulogu, pa ljudi ne vjeruju onomu što je točno, nego onomu što im se sviđa, ima li stoga smisla provjeravati informacije, kako se boriti s dezinformacijama i vratiti povjerenje u istinu te koja je budućnost fact-checkinga, osobito u kontekstu sve bržega razvoja umjetne inteligencije. Zaključak je ovoga dobro posjećenoga panela da provjera informacija u današnjem postčinjeničnom svijetu itekako ima smisla, no da će budućnost borbe protiv dezinformacija biti svijetla samo ako se neodgodivo počne ulagati u medijsku pismenost i razvoj kritičkoga mišljenja, i to unutar obrazovnoga sustava, od najmanje, predškolske, dobi.

Na drugom forumskom panelu slušatelji su se mogli upoznati s najnovijim projektima i tehnološkim razvojem europskih i nacionalnih satelitskih mreža, osobito onih koje oblikuju budućnost svemirskih i komunikacijskih tehnologija, ali i utječu na gospodarstvo, sigurnost i svakidašnji život.