Prilog o proslavi 75 godina djelovanja Leksikografskoga zavoda objavljen je 4. studenoga u središnjem „Dnevniku“ Hrvatske radiotelevizije, uz sudjelovanje ravnatelja Filipa Hameršaka, glavnoga ravnatelja Brune Kragića i članice Ravnateljstva Ive Mandušić.
U Studiju 4 Hrvatske radiotelevizije 5. studenoga ravnatelj Filip Hameršak razgovarao je s Borisom Kanazirom o enciklopedijsko-leksikografskoj djelatnosti, zašto se i kako ona razvila, čemu je služila nekad i čemu služi danas, unatoč svim društvenim i kulturnim mijenama.
Oba priloga dostupna su na poveznici: Leksikografski zavod Miroslav Krleža proslavio 75. rođendan
U Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža održana je 4. studenoga 2025. Svečana akademija u povodu 75. obljetnice utemeljenja. Osnovan 1950. na poticaj i pod vodstvom Miroslava Krleže, oko kojega su se okupili i nositelji prijašnjih enciklopedijsko-leksikografskih projekata poput Mate Ujevića, Leksikografski zavod izdao je više od 270 enciklopedija, leksikona, rječnika i drugih publikacija koje čine jezgru mnogih javnih, školskih i kućnih knjižnica.Glavnina tih izdanja danas je i besplatno internetski dostupna, uključujući opsežnu Hrvatsku enciklopediju koja se svakodnevno ažurira i proširuje. Temeljni projekti su i Hrvatski biografski leksikon te Hrvatska tehnička enciklopedija, prvi osobit zbog svoje istraživačke sastavnice i širine zahvata, drugi zbog sustavnosti pristupa hrvatskoj tehničkoj baštini, predstavljenoj i na istoimenom portalu.
Uz prvi svezak Leksikona utvrda Hrvatske, najnovije su edicije drugo izdanje Enciklopedije Hrvatskoga zagorja i treće izdanje Hrvatskoga povijesnoga atlasa, oba dopunjena odnosno proširena.
O međunarodnoj prepoznatosti Zavoda svjedoči i to što mu je povjereno predsjedanje koordinacijskom Mrežom europskih enciklopedija, osnovanom u Zagrebu 2022.
Pred mnogobrojnim uzvanicima i suradnicima, o prošlosti i budućnosti Leksikografskoga zavoda izlagali su glavni ravnatelj i glavni urednik Hrvatske enciklopedije dr. sc. Bruno Kragić, ravnatelj dr. sc. Filip Hameršak, glavni urednik Hrvatskoga biografskoga leksikona mr. sc. Nikša Lučić, glavni urednik Hrvatske tehničke enciklopedije dr. sc. Zdenko Jecić i predsjednica Znanstvenoga vijeća dr. sc. Tea Rogić Musa. Više na: Svečana akademija u povodu 75. obljetnice utemeljenja.
Na 5. međunarodnoj DARIAH-HR konferenciji, održanoj od 22. do 24. listopada na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, sudjelovale su i predstavnice Leksikografskoga zavoda dr. sc. Nataša Jermen, pomoćnica ravnatelja za znanstveni rad i međuinstitucijsku suradnju, kao članica Programskoga odbora konferencije, te dr. sc. Jasmina Tolj Smolčić, članica redakcije Hrvatske tehničke enciklopedije. Izlaganjem „The Atlas of Croatian Technology Heritage – Geotagging in the Encyclopedic Way” dr. sc. Tolj Smolčić predstavila je Portal hrvatske tehničke baštine, mrežno izdanje Hrvatske tehničke enciklopedije, s naglaskom na Atlas hrvatske tehničke baštine, primjer prostornog označivanja i prikaza enciklopedijskoga znanja koji se počeo razvijati 2023. Više na: https://dhh.dariah.hr/2025/home/.
U organizaciji Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoga geografskog društva, u Krasnom se 18. i 19. rujna 2025. održala međunarodna geografska konferencija posvećena stotoj godišnjici rođenja profesora emeritusa Velimira (Veljka) Rogića. Rogić je bio erudit i vizionar koji ne samo da je svojim znanjem ostavio dubok trag u modernoj hrvatskoj geografiji, napose u historijskoj i regionalnoj geografiji, nego je ostvario i međunarodni doseg kao gostujući profesor na mnogobrojnim inozemnim sveučilištima. Njegova disertacija o primorskoj padini Velebita bila je pionirski rad u razumijevanju odnosa naseljenosti, gospodarstva i fizionomije krških pejzaža, a potakla je i odabir mjesta održavanja konferencije. Dosad slabije poznati leksikografski rad profesora Rogića, njegovu gotovo četrdesetogodišnju suradnju s Leksikografskim zavodom, na konferenciji je predstavila leksikografkinja Mihela Melem Hajdarović. Analizom arhivskoga gradiva, napose redakcijske korespondencije i abecedarija, Melem Hajdarović utvrdila je opseg Rogićeve suradnje sa Zavodom, uključujući autorstvo više nepotpisanih članaka. Prema njezinu izlaganju, Rogić je uglavnom pisao za enciklopedije općega tipa (Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Enciklopedija Jugoslavije), ali i za Pomorsku enciklopediju te Pomorski leksikon. Uz kvantitativne pokazatelje, Melem Hajdarović predstavila je i sadržajno-komparativnu analizu odabranih Rogićevih članaka.
U povodu 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva u četvrtak 23. listopada u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar (Zagreb, Marulićev trg 19) održat će se znanstveno-stručni skup posvećen toj temi i njezinim odvjetcima. Uz Institut Pilar, u organizaciji skupa sudjeluje više ustanova i udruga, uključujući Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Program skupa dostupan je na poveznici HR1100_program.pdf.
Hrvatska 
Hrvatski 
Portal hrvatske
Portal
Hrvatski 
Hrvatska.eu
Studia 
Digitalizirani 