Ana Roje

Roje1Na današnji je dan 1909. rođena Ana Roje, jedna od najvećih hrvatskih balerina, koreografkinja i baletnih pedagoginja. U rodnom je Splitu prvi put nastupila u kazalištu kao samouka plesačica, da bi se potom baletno školovala u Zagrebu, Beogradu i Londonu. Impresivnu i bogatu međunarodnu karijeru započela je sredinom 1930-ih kao članica prestižnih baletnih trupa. Kao primabalerina, koreografkinja i pedagoginja djelovala je u Zagrebu i Splitu, gdje je u drugoj pol. 1950-ih uvelike pridonijela podizanju umjetničke razine Baleta. Obilježila je i razvoj baletne kulture 1960-ih u Hamiltonu na Bermudskim otocima te u SAD, gdje je bila cijenjena baletna pedagoginja (u Bostonu je vodila vlastitu Baletnu školu).

Mjesec hrvatske knjige

FB 141022Od 15. listopada do 15. studenoga 2022. održava se Mjesec hrvatske knjige, manifestacija koja ističe važnost knjige i čitanja, u organizaciji Knjižnica grada Zagreba i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Na službenim stranicama možete doznati pojedinosti o programima manifestacije (www.mhk.hr). Leksikografski zavod najavljuje sudjelovanje na jednom od središnjih događanja – 44. međunarodnom sajmu knjiga Interliber koji se ove godine održava od 8. do 13. studenoga – i predstavlja novu i funkcionalniju mrežnu knjižaru u kojoj bez poštarine i dodatnih troškova možete naručiti vrijedne enciklopedije, leksikone, atlase, rječnike i ostala izdanja:

Trodnevna konferencija europskih i sjevernoatlantskih enciklopedija

01U organizaciji Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, pod predsjedanjem glavnoga ravnatelja dr. sc. Bruna Kragića, od 6. do 8. listopada 2022. održana je druga Konferencija europskih i sjevernoatlantskih enciklopedija koja je okupila urednike i nakladnike iz Bugarske, Crne Gore, Danske, Gruzije, Hrvatske, Latvije, Litve, Norveške, Slovačke i Švedske. Ovaj je događaj bio prigoda za promociju hrvatske enciklopedike, ali i pouzdanih informacija o hrvatskoj kulturi, umjetnosti i znanosti, čemu je pridonio i studijski izlet na Krk 8. listopada, trećega dana konferencije. Sudionici su, između ostaloga, sa svojim domaćinima posjetili multimedijski centar Bašćanske ploče i upoznali se s jednim od najprepoznatljivijih baštinskih lokaliteta i najdragocjenijih spomenika hrvatske pismenosti.

Konferencija europskih i sjevernoatlantskih enciklopedija

Konferencija 1Jutros je u Leksikografskome zavodu Miroslav Krleža počela druga Konferencija europskih i sjevernoatlantskih enciklopedija koja okuplja urednike i nakladnike iz desetak zemalja. Predstavnici općih enciklopedija iz Bugarske, Crne Gore, Danske, Gruzije, Hrvatske, Latvije, Litve, Norveške, Slovačke i Švedske raspravljaju o ulozi enciklopedija u pružanju pouzdanih i provjerenih informacija o kulturi, umjetnosti, znanosti i društvu te u očuvanju nacionalnoga i kulturnoga identiteta. Sudionici će predstaviti svoje nacionalne enciklopedijske projekte te razmijeniti iskustva o mnogim izazovima koji se postavljaju pred enciklopedijske nakladnike u digitalno doba, definirajući moguća područja suradnje, međuinstitucionalnih projekata i razmjene enciklopedijskih sadržaja. Konferencija se održava u organizaciji Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža (ravnatelj dr. sc. Filip Hameršak) pod predsjedanjem glavnoga ravnatelja Zavoda i glavnoga urednika Hrvatske enciklopedije dr. sc. Bruna Kragića i uz financijsku potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

Olga Maruševski

MarusevskiNa današnji dan prije 100 godina rođena je Olga Maruševski, jedna od najistaknutijih hrvatskih povjesničarki umjetnosti.

Školovala se na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, gdje je 1957. diplomirala i 1986. doktorirala, radila u Leksikografskom zavodu, a plodno je polje istraživačkoga rada pronašla u razdoblju 19. stoljeća, koje je pionirski proučavala, pridonoseći prevrednovanju ne samo pojedinih opusa i individualnih prinosa (poput Hermana Bolléa i Josipa Vancaša), nego i čitava razdoblja historicizma. Njezini članci i knjige nezaobilazni su za kontekstualizaciju i objektivno sagledavanje zasluga Izidora Kršnjavoga, poznavanje razvoja i uloge Društva umjetnosti, a jedna joj je od središnjih tema bio grad Zagreb, njegov urbanistički i graditeljski razvitak te simboli, poput katedrale, Umjetničkoga paviljona, Školskoga foruma, maksimirskoga perivoja i Jelačić placa.

Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vam omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža.

Doznaj više