Leksikografska knjižara u Frankopanskoj 24 radi ljetne stanke od 1. do 12. kolovoza neće raditi. Vidimo se ponovno 16. kolovoza.
Mrežna knjižara Leksikografskoga zavoda
Dana 13. srpnja u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža predstavljen je drugi svezak Hrvatske tehničke enciklopedije (HTE), djela koje prvi put na jednom mjestu donosi znanja o hrvatskoj tehnici, njezinoj povijesti i sadašnjem stanju. U svesku su obrađene kemijska, prehrambena, tekstilna i grafička tehnologija, biotehnologija, rudarstvo i metalurgija te farmaceutska i drvna tehnologija i poljoprivredna tehnika.
U srijedu 13. srpnja u 12 sati Leksikografski zavod Miroslav Krleža predstavit će u atriju zgrade u Frankopanskoj 26 drugi svezak Hrvatske tehničke enciklopedije, projekta koji se odvija u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Akademijom tehničkih znanosti Hrvatske. Nakon više od tri godine intenzivnog rada na enciklopediji koja na jednom mjestu donosi znanja o hrvatskoj tehnici, njezinoj povijesti i sadašnjem stanju, glavni urednik, suradnici, ravnatelj i glavni ravnatelj Zavoda ovo će vrijedno izdanje predstaviti medijima, čitateljima i zainteresiranim posjetiteljima koji će toga dana u Leksikografskoj knjižari (Frankopanska 24) ili putem mrežne knjižare Zavoda knjigu moći kupiti po promotivnoj cijeni od 320 kn.
https://www.lzmk.hr/.../hrvatska-tehni%C4%8Dka...
Prije nekoliko dana objavljen je drugi svezak Hrvatske tehničke enciklopedije, vrijedno enciklopedijsko djelo kakvo bogata hrvatska tehnička i industrijska baština umnogome i zaslužuje. Osim tehničkih i biotehničkih disciplina (kemijske, prehrambene, tekstilne i grafičke tehnologije te biotehnologije, rudarstva, metalurgije i ostalih usko povezanih područja) koje su obrađene u ovom svesku, Enciklopedija donosi prikaze osoba, institucija, tvornica i proizvoda čija su imena nerijetko utkana u kolektivno pamćenje i kulturni identitet. U njoj se primjerice nalaze natuknice o izumitelju žarulje s volframovom niti Franji Hanamanu, nobelovcu Vladimiru Prelogu i ocu masovne eksploatacije nafte u svijetu Antunu Lučiću te zanimljivi članci o tvornicama, od onih koje predstavljaju začetke naše industrije (riječka Hartera ili Pamučna industrija Duga Resa) do negdašnjih gospodarskih divova (Jugovinil, Jugoplastika, Karbon, Dioki, Sljeme, Gorica, Jedinstvo, Šavrić, Astra, DTR, Kamensko, Nada Dimić) i onih koje uspješno posluju i danas.
Na današnji dan 1893. rođen je Miroslav Krleža, književnik i leksikograf koji je 1950. utemeljio Leksikografski zavod, nazvan po njem sad već davne 1984.»Do kraja života direktor, angažirao je širok spektar suradnika, od uglednih, a politički nepoćudnih leksikografa poput Mate Ujevića i Krune Krstića, koje, prelazeći preko predratnih sukoba, brani od napadaja, do mnogih mlađih. Pokreće rad na osmosveščanoj Enciklopediji Jugoslavije (1955–1971), koje je glavni urednik, kao i na nizu drugih izdanja, uključujući se napose u rad opće Enciklopedije Leksikografskog zavoda (1955–1964; uz Marka Kostrenčića glavni redaktor 1. sveska), Muzičke enciklopedije i Enciklopedije likovnih umjetnosti te pišući opsežne redaktorske bilješke, dijelom objavljene (…) Ključna je bila njegova uloga i u pokretanju Hrvatskoga biografskog leksikona (…) Njegov je društveni, urednički i leksikografski rad u hrvatskoj kulturi nezaobilazan, dok se vrhunskim ostvarenjima u svim književnim vrstama upisao u red u svjetskim razmjerima iznimno rijetkih figura koje u svojim kulturama zauzimaju središnje mjesto.« (Tomislav Brlek, https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6990). Zavod je 1993–1999. tiskao trosveščanu personalnu enciklopediju (https://krlezijana.lzmk.hr/projekt.aspx).
I ove godine izaslanstvo Leksikografskoga zavoda odalo je počast na Krležinu mirogojskom počivalištu.
Hrvatska 
Hrvatski 
Portal hrvatske
Portal
Hrvatski 
Hrvatska.eu
Studia 
Digitalizirani 