Na današnji dan prije pet stotina godina preminuo je Marko Marulić, već u 19. stoljeću nazvan ocem hrvatske književnosti. Podrijetlom iz splitske plemićke obitelji Pecinić (Pecenić, Pečenić, Picinić), koja se u 15. stoljeću počela nazivati Marulus ili de Marulis (majka Dobrica pripadala je plemićkoj obitelji Alberti). Imenu je često dometao Spalatensis (Splichianin), katkad Delmata. Prema malobrojnim pouzdanim podatcima o njegovu životu, u Splitu je polazio humanističku školu, gdje su mu učitelji bili Tideo Acciarini, Nikola iz Ferma i Girolamo Genesio; nisu potvrđene pretpostavke da je u Padovi studirao pravo. U Splitu je bio egzaminator (1474, 1478–80) i sudac (1479, 1480–81, 1487), a zabilježen je i kao prokurator plemića, zastupnik članova obitelji te izvršitelj oporuka. Putovao u Mletke kao izaslanik splitskih plemića (1480) te radi trgovine (1481–82). Vjerojatno se oko 1490. povukao iz javnoga života te se potpuno posvetio književnomu radu... Nastavak životopisa iz pera Bratislava Lučina (2015) možete pročitati u internetskoj inačici Hrvatskoga biografskoga leksikona, koja je u 2024. također ušla s osuvremenjenim sučeljem: Marko Marulić

Godine 2006. Leksikografski zavod Miroslav Krleža objavio je izdanje Zastave i grbovi u tiskanom obliku, u kojem su slikom i kratkim tekstom predstavljene zastave i grbovi svih tada neovisnih država. Nastojanjem Redakcije za digitalne sadržaje ovih je dana kao ogledni novitet u zavodskoj ponudi objavljeno interaktivno digitalno izdanje koje donosi aktualni pregled zastava i grbova svih država te zastava velikog broja nesamostalnih političkih jedinica koje priznaju suverenitet neke države, ali ističu i vlastita znamenja. Popratni tekst donosi dopunsko objašnjenje te osnovne podatke o predstavljenim političkim jedinicama, a zanimljivost su igre i kvizovi u kojima možete provjeriti svoje znanje o zemljama, zastavama i grbovima: Zastave i grbovi.

Istaknuti filmski teoretičar Hrvoje Turković je u studenome navršio osamdeset godina života. U povodu toga je u organizaciji Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, Akademije dramske umjetnosti i Katedre za filmologiju Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu 9. i 10. prosinca u Velikoj dvorani Leksikografskoga zavoda održan znanstveni skup “Filmologija, kritika, umjetnost”, kojemu su nazočili mnogobrojni filmolozi, filmski kritičari i filmofili. Uz mnoge filmološke knjige, prof. Turković idejni je začetnik i glavni urednik i „Filmskoga enciklopedijskog rječnika“, koji obuhvaća nazivlje iz različitih filmskih, odnosno audiovizualnih područja, a koji će Leksikografski zavod objaviti 2024. godine, zaokruživši tako i svoj hvalevrijedan niz filmskih izdanja (Filmska enciklopedija, 1–2, 1986–1990; Filmski leksikon, 2003). (Hrvoje Turković)

Od danas do 6. siječnja traje blagdansko sniženje naših enciklopedija, leksikona, rječnika, vodiča i ostalih izdanja. Knjige možete prelistati i kupiti u Leksikografskoj knjižari (Frankopanska 24, radnim danima od 8 do 16 sati) ili ih naručiti putem mrežne knjižare Leksikografskoga zavoda (besplatna poštarina za isporuke na području Hrvatske). Više na: Blagdansko sniženje izdanja Leksikografskoga zavoda.

Leksikografski zavod Miroslav Krleža jedan je od organizatora interdisciplinarnoga znanstvenog skupa Antika u hrvatskoj kulturi, umjetnosti i književnosti u ‘dugom’ 18. stoljeću koji će se održati u Zagrebu od 30. studenoga do 2. prosinca ove godine. Cilj je skupa prikazati različite aspekte prisutnosti i transformacije antike u hrvatskoj kulturi, umjetnosti i književnosti u tom razdoblju. Više na: Znanstveni skup „Antika u hrvatskoj kulturi, umjetnosti i književnosti u ‘dugom’ 18. stoljeću“