U Zagrebu se od 16. do 19. svibnja održava jubilarni deseti po redu Festival povijesti Kliofest. Među ostalim, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u četvrtak 18. svibnja s početkom u 18:15 sati održat će se tribina Uloga stranaca u širenju okolišno-(horti)kulturnih inovacija na hrvatskom povijesnom prostoru proizišla iz zajedničkoga projekta Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža i Instituta za migracije i narodnosti pod vodstvom Dubravke Mlinarić, a u kojoj iz Zavoda sudjeluju Iva Mandušić i Karlo Radečić. Već prvoga dana kolegica Mandušić sudjelovala je i u predstavljanju Istraživačke grupe za proučavanje 18. stoljeća u hrvatskim zemljama – IGOS, začetnice međunarodnoga znanstvenoga skupa Antika u hrvatskoj kulturi, umjetnosti i književnosti u „dugom“ 18. stoljeću, koji će se održati od 30. studenoga do 2. prosinca 2023., također u suorganizaciji Leksikografskoga zavoda. Posljednjega dana Kliofesta održat će se i predstavljanje rezultata projekta Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja – zaboravljena baština pod vodstvom Ljiljane Dobrovšak, u kojem će sudjelovati ravnatelj Zavoda Filip Hameršak. Za trajanja Festivala u privremenom prodajnom prostoru knjižare Dominović u predvorju Nacionalne i sveučilište knjižnice izdanja Leksikografskoga zavoda bliska povijesnoj tematici moći će se nabaviti po sniženim cijenama. Program festivala dostupan je na poveznici: https://www.kliofest.hr/.

Jučer su u gradu Hvaru počeli jubilarni 50. Dani hvarskoga kazališta na kojima će hrvatski znanstvenici i umjetnici raspravljati o hvarskome komunalnom kazalištu u kontekstu mediteranskih kazališta te općenito o hrvatskoj književnosti i kazalištu i znanosti o njima u proteklih pola stoljeća. Predsjednik Odbora Dana hvarskoga kazališta akademik je Boris Senker, glavni urednik Kazališnoga leksikona Leksikografskoga zavoda (u pripremi). Među ostalim, na skupu koji traje do 20. svibnja o djelima Lordana Zafranovića, Miroslava Krleže i Branka Vodnika te o plesnom nazivlju izlagat će glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Bruno Kragić, leksikografski savjetnik Vlaho Bogišić te leksikografkinje Tea Rogić Musa i Vlatka Štimac Ljubas. Više o 50. Danima pročitajte na: Hvar-2023-programska-knjizica.pdf.

Kartografska redakcija Leksikografskoga zavoda zaslužna je za mnoga izdanja atlasa, zemljopisnih i povijesnih, od prvoga izdanja Atlasa svijeta 1961. godine do zadnjega, sedmog izdanja 2006. godine. Antikvarna starija izdanja zemljopisnih atlasa još uvijek možete nabaviti u Leksikografskoj knjižari po iznimno povoljnim cijenama, a u tijeku je akcija 1 + 1, uz svaki kupljeni atlas drugi primjerak dobivate besplatno. Količine su ograničene. Također, ističemo izdanje Opće enciklopedije (1977. – 1988.) po cijeni od pet eura za komplet od devet svezaka. Svratite u Frankopansku 24 u Zagrebu, otvoreni smo od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati.

U povodu manifestacije Noći knjige bili smo pripremili mali izazov – kvizove o dvojici velikana pisane riječi, Miroslavu Krleži i Antunu Gustavu Matošu. Za svakoga smo objavili dvije inačice kviza, jednu su sastavili leksikografi Leksikografskoga zavoda, a druga je sastavljena s pomoću konverzacijskoga chatbota, jezičnoga modela umjetne inteligencije. Na kraju kvizova rješavačima je postavljeno pitanje o autorima kviza. Svi dosadašnji rješavači kviza o Miroslavu Krleži kojega su pitanja i odgovore napisali leksikografi točno su prepoznali da je riječ o autorima od krvi i mesa. S druge strane, čak četvrtina rješavača kviza nastaloga pukim davanjem naloga modelu umjetne inteligencije nije uočila da su mnogi podatci nevjerodostojni, odnosno da mu je autor računalo. Zanimljivo, u slučaju kviza o Antunu Gustavu Matošu dogodilo se posve suprotno – svi rješavači »lažnoga« kviza prepoznali su da je njegov autor ChatGPT, ali čak polovica rješavača kviza koji su sastavili leksikografi mišljenja je kako je riječ o djelu umjetne inteligencije. Zaigrajte i vi, iskušajte svoje znanje:

Koliko znaš o Krleži?    Koliko znaš o Matošu?

Iz ponude prodajne akcije Knjiga svima i svuda koja traje do kraja ovoga tjedna izdvajamo komplet Hrvatske književne enciklopedije u 4 sveska po cijeni od 39,82 eur (300,00 kn), Osmojezični enciklopedijski rječnik u 8 svezaka za 66,36 eur (500,00 kn) i vrijedne leksikone: Pravni leksikon (26,54 eur / 200,00 kn), Ekonomski leksikon (13,27 eur / 100,00 kn), Likovni leksikon (19,91 eur / 150,00 kn) i Filozofski leksikon (19,91 eur / 150,00 kn). Svratite u Leksikografsku knjižaru u Frankopanskoj 24, posjetite nas na Mrežna knjižara ili nam pišite na This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it., svakoga kupca nagrađujemo.