Na današnji dan prije 100 godina rođen je ALEKSANDAR MARKS, jedan od najistaknutijih protagonista slavne Zagrebačke škole crtanoga filma. Nakon studija slikarstva na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti već je 1952. godine sudjelovao u prvim profesionalnim pokušajima animacije u nas. Izražavajući se karakterističnom reduciranom animacijom, bio je glavni crtač i suredatelj na Crvenkapici (1954), prvom hrvatskom crtanom filmu u boji, te glavni crtač na filmovima Cowboy Jimmy Dušana Vukotića (1957) i Na livadi Nikole Kostelca (1957). Autor je brojnih, svjetski nagrađivanih filmova; s Vatroslavom Mimicom ostvario je u filmu Samac (1958) izraz na tragu nadrealizma, gotovo apstrakcije, a s Vladimirom Jutrišom dražesne dječje filmove (Mrav dobra srca, 1965) i one tjeskobnih subjektivnih svjetova (Metamorfoza, 1964; Pauk, 1969), među kojim je vrhunac postignuo kafkijanskim filmom Muha (1966), sugestivne ekspresionističke grafike, monumentalnih oblika i krajnje reducirana pokreta.

U organizaciji knjižnice Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i Hrvatske udruge za znanstvenu komunikaciju, u ponedjeljak 13. lipnja u vijećnici Filozofskoga fakulteta održana je tribina o otvorenom pristupu znanstvenim knjigama. Uz organizatore, Ivu Melinščak Zlodi, izv. prof. dr. sc. Ivanu Hebrang Grgić i prof. dr. sc. Vladimira Mršu, u raspravi o znanstvenom knjižnom nakladništvu i mogućnostima za otvoreni pristup znanstvenim knjigama u Hrvatskoj sudjelovali su predstavnici nakladnika, autora, urednika i financijera (https://web2020.ffzg.unizg.hr/.../tribina-o-otvorenom...). Izdavačku koncepciju Leksikografskoga zavoda u otvorenom pristupu predstavila je pomoćnica ravnatelja, dr. sc. Nataša Jermen.

U organizaciji Pravnoga fakulteta u Zagrebu, Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža i Hrvatskoga politološkoga društva, u povodu 70. obljetnice života politologa, leksikografa i sociologa prof. dr. sc. Slavena Ravlića u petak 20. svibnja u vijećnici Sveučilišta u Zagrebu održan je znanstveni skup »Sloboda i društvo u 21. stoljeću«. Uz mnoge izlagače i prigodne govornike, skupu se obratio dekan Pravnoga fakulteta prof. dr. sc. Ivan Koprić, uručivši kolegi Ravliću zasluženo priznanje, a glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Bruno Kragić ocrtao mu je djelatnost u našoj ustanovi, u kojoj je radio od 1992. do 2012, a i danas je vanjski suradnik. Pridonijevši Hrvatskom općem leksikonu (1996) i Atlasu Europe (1997), bio je pomoćnik glavnog urednika Ekonomskog leksikona (1996) te od 1997. urednik voditelj područja društvenih znanosti u Hrvatskoj enciklopediji, u kojoj je od 2001. bio i zamjenik glavnog urednika te od 2005. do 2021. glavni urednik, zaslužan osobito za dovršetak tiskanoga izdanja (svesci 8–11) te pripremu, objavljivanje i ažuriranje internetske inačice enciklopedija.hr, o čem je posebno izlaganje imao i dr. sc. Zdenko Jecić, glavni urednik Hrvatske tehničke enciklopedije.

Na današnji je dan prije 200 godina u Starom Gradu rođen povjesničar i arheolog Šime Ljubić. Djelovao je na širokom području humanistike – povijesti, biografistike, pomoćnih povijesnih znanosti, arheologije, etnografije i filologije – u doba kad su se polja njegovih istraživanja tek formirala kao zasebne discipline. Snažan osjećaj pripadnosti rodnomu gradu i ideje o Dalmaciji kao ishodištu hrvatske kulture i povijesti potaknuli su ga na istraživanje prošlosti. Svojim se djelima (Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia, 1856; Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske, 1864–1869; Pregled hrvatske poviesti, 1867) uključio u proces izgradnje hrvatskoga nacionalnoga identiteta, a hrvatsku historiografiju zadužio osobito proučavanjem i izdavanjem arhivskoga gradiva. Pionirskim djelovanjem u polaganju temelja i institucionalnih okvira iznimno je zaslužan za afirmaciju arheologije u Hrvatskoj; razvio je intenzivnu muzejsku djelatnost u Narodom muzeju u Zagrebu, pokrenuo je i uređivao arheološki časopis Viestnik Hrvatskoga arkeologičkoga družtva, a osobitu sklonost pokazivao je prema numizmatici i epigrafici.