U nedavno objavljenom 9. svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona nalazi se i biografija Zdravka Lorkovića, jednoga od najistaknutijih lepidopterologa u XX. stoljeću. Baveći se teorijom nasljeđivanja i mehanizmima postanka vrsta, provodeći pritom terenska i laboratorijska istraživanja na leptirima, među prvima je prihvatio populacijski pristup i biološki pojam vrste kao rasplodne zajednice, a osobit međunarodni ugled zadobio je taksonomskom revizijom roda Leptidea. Otkrio je potom i opisao pet vrsta leptira, 16 podvrsta i sedam sezonskih modifikacija te četiri svojte uzdignuo na razinu vrste. Detaljan članak autora Branka Britveca o tom svjetski poznatom biologu i njegovim iznimnim postignućima pročitajte u novom svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona te na portalu Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža:U nedavno objavljenom 9. svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona nalazi se i biografija Zdravka Lorkovića, jednoga od najistaknutijih lepidopterologa u XX. stoljeću. Baveći se teorijom nasljeđivanja i mehanizmima postanka vrsta, provodeći pritom terenska i laboratorijska istraživanja na leptirima, među prvima je prihvatio populacijski pristup i biološki pojam vrste kao rasplodne zajednice, a osobit međunarodni ugled zadobio je taksonomskom revizijom roda Leptidea. Otkrio je potom i opisao pet vrsta leptira, 16 podvrsta i sedam sezonskih modifikacija te četiri svojte uzdignuo na razinu vrste. Detaljan članak autora Branka Britveca o tom svjetski poznatom biologu i njegovim iznimnim postignućima pročitajte u novom svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona te na portalu Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža:
U organizaciji Hrvatskoga nacionalnoga odbora za povijesne znanosti, Udruge Kliofest, Nacionalne i sveučilišne knjižnice te Društva za hrvatsku povjesnicu, uz suorganizacijski prinos više drugih ustanova i udruga, u Zagrebu se od 17. do 20. svibnja održava deveti Festival povijesti Kliofest. Od niza zanimljivih događanja ističemo tribinu „Prošlost kroz živote i djela pojedinaca – u povodu 9. sveska Hrvatskoga biografskoga leksikona (Lo-Marj)“, koja će se u četvrtak 19. svibnja održati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici od 14.45 do 15.45 sati. Uz moderaciju Filipa Hameršaka i Ive Mandušić, na tribini će sudjelovati Stanko Andrić, Stjepan Matković, Karlo Radečić i Teodora Shek Brnardić.
U subotu 14. svibnja navršit će se stotinu godina od rođenja državnika i povjesničara Franje Tuđmana, prvoga predsjednika neovisne Hrvatske. Životni mu put i uloga zacijelo će i tom prigodom biti vrjednovani na različite načine, više ili manje slojevito, pa i sasvim zaoštreno, uz nesuglasja oko interpretacija, ali i utvrđenih činjenica. Pripadnik Krležina prijateljskoga kruga, Tuđman je još za boravka u Beogradu surađivao u Enciklopediji Jugoslavije (svesci tiskani 1955–60), a potom i u općoj Enciklopediji Leksikografskog zavoda. Biografski članci o njemu objavljeni su, među ostalim, već u sedmome svesku te enciklopedije 1964 (također u ponovljenim izdanjima 1969. i 1982), u osmome svesku Enciklopedije Jugoslavije 1971, u Krležijani 1999, Hrvatskoj enciklopediji 2009 (s izmijenjenom mrežnom inačicom 2021), u Enciklopediji Hrvatskog zagorja 2017. te – najiscrpniji – u mrežnoj inačici Hrvatskoga biografskoga leksikona 2016, na koju i upućujemo:
U nedavno objavljeni 9. svezak Hrvatskoga biografskoga leksikona uvrštena je i biografija Ane Maletić, plesne pedagoginje, teoretičarke i povjesničarke koja se upisala među najbitnija imena suvremenoga plesa u nas. Školujući se u Beogradu, Parizu i Berlinu u istaknutih plesnih pedagoga, već je od 1928. u Beogradu vodila vlastitu školu za ritmiku i balet te je potom sudjelovala u radu najpoznatijih hrvatskih plesnih škola: u Zagrebu je među ostalim vodila Školu umjetničke tjelesne kulture, gdje je osnovala Plesni studio, i vlastitu Školu za umjetnički ples, a 1954. osnovala je Školu za ritmiku i ples, koja i danas okuplja naraštaje novih plesača. Također je zapaženo koreografirala, tijesno surađujući sa skladateljima, te se istaknula kao autorica knjiga o teoriji, praksi i metodici suvremenoga plesa te o povijesti plesa starih civilizacija. Detaljan članak autorica Maje Đurinović i Marijane Pintar o njezinu životu i radu pročitajte u novom svesku Hrvatskoga biografskoga leksikona te na portalu Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža.
Posljednjih nekoliko godina sve su zamjetniji medijski napisi o 5. svibnja kao Danu hrvatske leksikografije. Riječ je zapravo o prihvaćanju neformalne inicijative što ju je još 1999. iznio akademik Dalibor Brozović, glavni urednik Hrvatske enciklopedije, odabravši upravo 5. svibnja te godine za predstavljanje prvoga sveska toga izdanja. Dovršena 2009. jedanaestim sveskom (glavni urednik Slaven Ravlić), Hrvatska enciklopedija prerasla je potom u mrežno izdanje što se neprestance osuvremenjuje i proširuje (danas pod glavnim uredništvom Bruna Kragića). No, 5. svibnja simbolička je poveznica i s njezinom prethodnicom, nedovršenom Hrvatskom enciklopedijom glavnoga urednika Mate Ujevića (pet svezaka, do slova E, tiskano 1941–1945). Naime, razvivši promotivnu djelatnost bez premca, kako bi što šire krugove zainteresirao za taj nacionalni projekt prvoga reda, Ujević je ishodio da prosvjetne vlasti Banovine Hrvatske 5. svibnja 1940. proglase Danom Hrvatske enciklopedije.
Hrvatska 
Hrvatski 
Portal hrvatske
Portal
Hrvatski 
Hrvatska.eu
Studia 
Digitalizirani 